Je li ovaj Indijac bio pravi otac acid housea? Zvuk budućnosti stvorio je prije Chicaga

Charanjit Singh nije osnovao pokret koji poznajemo kao acid house, ali nekoliko godina prije Chicaga napravio je ploču uz Rolandovu opremu

Je li ovaj Indijac bio pravi otac acid housea? Zvuk budućnosti stvorio je prije Chicaga
Charanjit Singh
Je li ovaj Indijac bio pravi otac acid housea? Zvuk budućnosti stvorio je prije Chicaga

Charanjit Singh vjerojatno nikada nije planirao postati dijelom povijesti acid housea. Bio je bollywoodski skladatelj i session glazbenik, čovjek koji je desetljećima svirao iza drugih, radio na stotinama filmskih soundtrackova. No početkom osamdesetih odlučio je napraviti nešto sasvim svoje.

Na putovanju u Singapur naišao je na tada novu Rolandovu opremu, među ostalim TB-303 i TR-808. Za glazbenika koji je već godinama radio u svijetu bollywoodske produkcije to je otvorilo potpuno novi prostor. Singh je poželio spojiti indijske rage s tada dominantnim disco ritmom, ali bez table. Ideja je bila gotovo banalno jednostavna: tradicionalne melodijske strukture odsvirati na sintesajzerima, a ispod njih staviti strojni ritam.

Rezultat je bio album ‘Synthesizing: Ten Ragas to a Disco Beat’, snimljen 1982. u Mumbaiju za svega nekoliko dana. Singh je koristio samo nekoliko strojeva i pritom napravio nešto što danas zvuči gotovo nevjerojatno suvremeno: zavijajući TB-303, repetitivne sekvence, TR-808 ritmove i indijske rage koje klize kroz elektroniku kao da su oduvijek pripadale istom jeziku.

Problem je bio u tome što 1982. gotovo nitko nije znao što bi s tim. Album je prošao gotovo nezapaženo. Nije imao ozbiljnu promociju, prodaja je bila slaba, a Singh je kasnije govorio da se ponekad mogao čuti tek kao glazba kojom je indijski radio popunjavao praznine u programu. U trenutku izlaska nije postao ni hit ni početak pokreta. Samo je nestao.

Pet godina kasnije u Chicagu se pojavila sasvim druga priča. Phuture je 1987. objavio ‘Acid Tracks’ i TB-303 pretvorio u temelj novog klupskog jezika koji će ubrzo dobiti ime acid house. Između Singha i čikaške scene nije postojala nikakva izravna veza. Upravo zato njegova priča postaje još zanimljivija: čovjek u Mumbaiju došao je do zvuka nevjerojatno sličnog acidu nekoliko godina prije nego što je žanr uopće dobio ime.

Za ponovno otkriće albuma trebalo je čekati početak novog tisućljeća. Nizozemski DJ i kolekcionar Edo Bouman pronašao je 2002. primjerak ‘Ten Ragas to a Disco Beat? u New Delhiju. Kada ga je pustio, opisao je zvuk kao zapanjujuće moderan i gotovo acid-houseovski. Godinama je zatim tražio Singha, da bi album 2010. ponovno objavio na svojoj etiketi Bombay Connection.

Tada se dogodilo ono što se nije dogodilo 1982. Publika ga je napokon čula. Zapadni mediji i DJ-i počeli su Singha nazivati izgubljenim ili čak pravim ocem acid housea. Usporedbe su išle prema Kraftwerku, Phutureu i kasnijoj elektroničkoj glazbi, a činjenica da je TB-303 koristio pet godina prije ‘Acid Tracks’ zvučala je kao savršena glazbena legenda.

Ali tu priču ipak treba uzeti s dozom opreza. Singh nije bio dio čikaške acid scene i nije utjecao na Phuture. Ni sam nije tvrdio da je izmislio acid house. Štoviše, kada mu je 2010. prvi put pušten ‘Acid Tracks’, navodno ga je smatrao previše repetitivnim i bez dovoljno varijacija.

Zato je možda zanimljivije promatrati ‘Ten Ragas to a Disco Beat’ ne kao skriveni početak zapadnog žanra, nego kao paralelni izum. Discostan je u bilješkama novog reizdanja upozorio da se album često pogrešno gleda isključivo kroz zapadnu klupsku povijest, zanemarujući činjenicu da je nastao iz vlastitog konteksta: Bollywooda, indijske klasične glazbe i tamošnjeg disco vala. Singh zapravo nije pokušavao predvidjeti Chicago. Pokušavao je modernizirati rage.

Upravo je zato njegova priča toliko dobra. Dva potpuno odvojena glazbena svijeta, Bombay početkom osamdesetih i Chicago nekoliko godina poslije, završila su s istim strojem i srodnim zvukom. Jedni su ga pretvorili u klupsku revoluciju, drugi u neobičan eksperiment koji je desetljećima čekao svoju publiku.

Kada je album ponovno otkriven, Singh je već bio u sedamdesetima. Umjesto da ostane fusnota glazbene povijesti, počeo je nastupati po Europi s originalnom opremom koju je nabavio desetljećima ranije. Svirao je u Londonu, Glasgowu, na Nuits Sonoresu u Lyonu, pa čak i u Berghainu.

Charanjit Singh umro je 2015. u Mumbaiju, u 74. godini. Do tada je od gotovo zaboravljenog session glazbenika postao kultna figura elektroničke glazbe. Je li bio otac acid housea? Povijesno gledano, preciznije je reći da nije osnovao pokret koji poznajemo kao acid house. Ali nekoliko godina prije Chicaga, na drugom kraju svijeta, napravio je ploču koja zvuči kao da je došla iz njegove budućnosti. A ponekad je to zanimljivije od titule izumitelja.

 

Anton Robić

Anton Robić

Keep in touch with our news & offers

Subscribe to Our Newsletter

Comments