Hibridni rat više nije pojam iz vojnih priručnika nego svakodnevna stvarnost u kojoj se bitke vode informacijama, dezinformacijama i klikovima. Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u najnovijem javnom izvješću za 2025. godinu jasno upozorava da je hibridno djelovanje stranih aktera postalo sustavno i višeslojno, a njegovi učinci duboko se osjećaju u društvenom, političkom i medijskom prostoru.
SOA definira hibridne prijetnje kao kombinaciju političkih, ekonomskih, informacijskih i kibernetičkih aktivnosti koje imaju cilj potkopati demokratske procese i društvenu stabilnost. Takve se operacije provode kroz širenje lažnih vijesti, manipulaciju emocijama građana, zloupotrebu društvenih mreža i stvaranje osjećaja nepovjerenja u institucije.
Propaganda za mlade: ekstremizam kao sadržaj
Izvješće upozorava da su mladi posebno ranjiva skupina jer se svakodnevno kreću u digitalnim okruženjima u kojima je teško razlikovati istinu od konstrukcije. Ekstremističke ideje se, prema SOA-i, više ne šire kroz zatvorene krugove ili fizičke skupove, nego kroz memove, glazbu, videoigre i društvene mreže. Kampanje koje potiču netrpeljivost, teorije zavjere i nepovjerenje prema zapadnim vrijednostima ciljano su osmišljene da privuku pažnju generacija koje odrastaju online.
SOA navodi da su takve poruke često prikrivene pod krinkom ‘antielitizma’, ‘slobode govora’ ili ‘kritike sustava’, čime se ekstremistički narativi uvlače u javni diskurs bez prepoznatljivih obilježja radikalizma. Mladi tako postaju ne samo konzumenti nego i nesvjesni širitelji dezinformacija.
Kibernetički prostor kao bojište
Kibernetička sigurnost u Hrvatskoj, kako piše u izvješću, postaje ključni segment nacionalne obrane. U 2024. i 2025. zabilježen je porast sofisticiranih napada na državne institucije, energetski sektor, telekomunikacije i medije. Riječ je o pokušajima krađe podataka, sabotaže i kompromitiranja informacijskih sustava.
SOA ističe da se većina napada ne provodi s ciljem izravnog uništenja, nego s dugoročnim učinkom destabilizacije – postepeno narušavanje povjerenja u digitalne sustave, sumnja u autentičnost informacija i širenje percepcije da država nije sposobna zaštititi vlastite građane.
Poseban problem predstavljaju tzv. spear-phishing i ransomware napadi, koji su sve češće usmjereni na ključne infrastrukturne subjekte, ali i na medijske redakcije. Time se pokušava utjecati na tok informacija i stvoriti prostor za manipulaciju javnim narativom.
Fokus SOA-e: zaštita, otpornost i edukacija
SOA se, prema izvješću, koncentrira na tri osnovna smjera: jačanje kibernetičke otpornosti državnog sustava, edukaciju institucija i građana te rano otkrivanje i praćenje hibridnih operacija koje ciljaju Hrvatsku. U dokumentu se navodi da su hrvatske institucije sve češće meta stranih obavještajnih interesa, dok se hibridne kampanje najčešće provode preko online medija i društvenih mreža koje su izvan domašaja nacionalnih regulativa.
Agencija naglašava važnost međunarodne suradnje – posebno s članicama EU i NATO-a – jer su hibridne prijetnje po svojoj prirodi transnacionalne. Cilj nije samo obrana podataka, nego obrana povjerenja: u institucije, medije i demokratske procese.
Novi izazovi: umjetna inteligencija i deepfake
Izvješće također upozorava na rastući problem zloupotrebe umjetne inteligencije. Alati za generiranje sadržaja, uključujući deepfake videozapise i automatizirane bot mreže, omogućuju stvaranje vrlo uvjerljivih dezinformacija. Takvi sadržaji mogu poslužiti za kompromitaciju javnih osoba, manipulaciju izborima ili poticanje međunacionalnih tenzija.
Prema SOA-i, ključni izazov u nadolazećim godinama bit će razvoj obrambenih tehnologija i pravnih okvira koji mogu pratiti brzinu tehnoloških promjena, uz paralelno jačanje digitalne pismenosti građana.
Hibridni rat u Hrvatskoj nije spektakularan ni vidljiv, ali je sveprisutan. Ne odvija se u rovovima, nego na ekranima, u komentarima i algoritmima. SOA-ino izvješće za 2025. jasno pokazuje da se sigurnost više ne mjeri brojem vojnika, nego količinom informacijske otpornosti društva. A to znači da je svaki građanin – svjesno ili nesvjesno – već uključen u taj tihi sukob.
