Kao jedan od ključnih odgovora na ovaj problem, izvješće ističe važnost javne svijesti, obrazovanja i medijske pismenosti. Ulaganje u obrazovne programe, razumijevanje načina na koji se informacije proizvode i šire te jačanje kritičkog mišljenja prepoznati su kao temeljni alati za smanjenje utjecaja dezinformacija i obnovu povjerenja u javni prostor.
Dezinformacije i manipulacija informacijama svrstane su među najveće globalne rizike u 2026. godini, upozorava novo izvješće Global Risks Report 2026 Svjetskog ekonomskog foruma. Prema procjenama više od 1.300 stručnjaka i donositelja odluka iz cijelog svijeta, širenje lažnih i obmanjujućih informacija predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji društvenoj stabilnosti, povjerenju u institucije i funkcioniranju demokratskih procesa u kratkoročnom razdoblju.
Izvješće ističe da su dezinformacije snažno povezane s rastućom društvenom polarizacijom. Manipulacija informacijama produbljuje političke i društvene podjele, učvršćuje postojeća uvjerenja, smanjuje sposobnost kritičkog razmišljanja i doprinosi normalizaciji ekstremnih stavova. U tom kontekstu, dezinformacije nisu samo medijski problem, već sustavni rizik koji utječe na sigurnost, gospodarstvo i društvenu koheziju.
Posebna zabrinutost odnosi se na stanje informacija u digitalnom prostoru. Izvješće navodi da je integritet online vijesti i javnih informacija ozbiljno narušen, ponajprije zbog sve veće teškoće razlikovanja autentičnog sadržaja od sintetičkog. Razvoj umjetne inteligencije omogućio je proizvodnju uvjerljivih lažnih tekstova, slika, audiosnimki i videa, uključujući deepfake sadržaje, koji se sve češće koriste za politički utjecaj, manipulaciju javnim mnijenjem i ekonomske prevare.
Podaci Reuters Institutea, na koje se izvješće poziva, pokazuju da 58 posto ispitanika na globalnoj razini izražava zabrinutost zbog nemogućnosti razlikovanja istine od laži u online vijestima. U pojedinim regijama, poput Afrike i Sjedinjenih Američkih Država, taj udio raste na 73 posto. Istodobno, povjerenje u medije pada, a izbjegavanje vijesti raste, što dodatno slabi sposobnost društava da se nose s krizama i kompleksnim izazovima.
Na nacionalnoj razini, dezinformacije su među najvišim percipiranim rizicima u većini dijelova svijeta. U Sjevernoj Americi svrstane su na drugo mjesto, dok su u Europi i istočnoj Aziji među tri najveća rizika u sljedeće dvije godine. U ukupno 67 zemalja nalaze se među deset najvećih prijetnji, a u nekoliko država rangirane su kao najveći pojedinačni rizik.
Izvješće naglašava da se tradicionalni izvori informacija, poput vlada, akademske zajednice i medija, sve teže nameću kao pouzdani autoriteti. Široka uporaba društvenih mreža i platformi za dijeljenje sadržaja mijenja način na koji se informacije proizvode, distribuiraju i tumače. U pojedinim zemljama društvene mreže već su postale primarni izvor vijesti, dok istodobno raste i korištenje alata umjetne inteligencije za pretraživanje i sažimanje informacija.
Svjetski ekonomski forum upozorava da tehnološko ubrzanje, iako donosi brojne koristi, istodobno povećava rizik od masovne proizvodnje i širenja dezinformacija. Negativni učinci umjetne inteligencije, uključujući manipulaciju informacijama i kibernetičku nesigurnost, ubrajaju se među najbrže rastuće rizike u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Kao jedan od ključnih odgovora na ovaj problem, izvješće ističe važnost javne svijesti, obrazovanja i medijske pismenosti. Ulaganje u obrazovne programe, razumijevanje načina na koji se informacije proizvode i šire te jačanje kritičkog mišljenja prepoznati su kao temeljni alati za smanjenje utjecaja dezinformacija i obnovu povjerenja u javni prostor.
Zaključno, Global Risks Report 2026 jasno poručuje da se borba protiv dezinformacija više ne može promatrati kao sporedno pitanje medijske etike ili tehnološke regulacije. Riječ je o jednom od ključnih globalnih izazova koji će u godinama pred nama oblikovati političke odluke, društvene odnose i samu mogućnost zajedničkog razumijevanja stvarnosti.
