Umjetna inteligencija, koja je otvoreno dizajnirana da automatizira i zamjenjuje ljudski rad, za mnoge u generaciji Z predstavlja prijetnju, a ne priliku.
1
Umjetna inteligencija, koja je otvoreno dizajnirana da automatizira i zamjenjuje ljudski rad, za mnoge u generaciji Z predstavlja prijetnju, a ne priliku.
Generacija Z, ključna ciljna skupina za širenje umjetne inteligencije, sve otvorenije odbacuje tehnologiju koju industrija nameće kao neizbježnu budućnost rada i društva. Prema izvještajima medija poput Verge i Futurism, koji se pozivaju na istraživanja Gallup, GSV Ventures i Walton Family Foundationa te na izvješće koje su proveli Writer i Workplace Intelligence, mladi u velikom postotku pokazuju rastući strah, bijes i nepovjerenje prema AI sustavima.
Zaokret je nagao i neuobičajen. Povijesno gledano, mladi su bili prvi koji su prihvaćali nove tehnologije, od Walkmana do pametnih telefona. No umjetna inteligencija, koja je otvoreno dizajnirana da automatizira i zamjenjuje ljudski rad, za mnoge u generaciji Z predstavlja prijetnju, a ne priliku.
Razlozi za takav stav ukorijenjeni su u realnim okolnostima. Generacija Z ulazi na tržište rada nakon pandemije COVID-19, u trenutku kada tehnološke kompanije istodobno provode masovna otpuštanja i guraju automatizaciju kao standard. U takvom kontekstu, umjetna inteligencija više nije neutralan alat, nego izravna konkurencija.
Prema istraživanju koje su proveli Gallup, GSV Ventures i Walton Family Foundation, 48 posto mladih smatra da rizici umjetne inteligencije u radnom okruženju nadmašuju njezine koristi, dok čak 80 posto vjeruje da korištenje AI-ja kao prečaca otežava učenje. Istodobno, samo 18 posto pripadnika generacije Z izražava nadu u vezi s umjetnom inteligencijom, što je pad u odnosu na prethodnu godinu.
Osjećaji prema tehnologiji dodatno se pogoršavaju. Udio mladih koji izražavaju ‘izravni bijes’ prema umjetnoj inteligenciji porastao je s 22 na 31 posto u jednoj godini, dok je razina općeg uzbuđenja oko tehnologije pala za 14 posto.
Otpor nije samo emotivan, nego i praktičan. Prema izvješću tvrtki Writer i Workplace Intelligence, na koje se poziva Futurism, 44 posto ispitanih radnika generacije Z izjavilo je da na barem jedan način ‘sabotira’ AI strategiju svoje tvrtke. Riječ je o ponašanjima koja uključuju odbijanje korištenja alata ili njihovu neslužbenu i neodobrenu primjenu, što ukazuje na duboku razinu nepovjerenja prema tehnologiji na radnom mjestu.
Mladi pritom ne odbacuju umjetnu inteligenciju bez razloga. Sve su svjesniji njezinih ograničenja, uključujući sklonost pogreškama i tzv. ‘halucinacijama’, ali i šireg fenomena ‘kognitivnog rasterećenja’ – prepuštanja mentalnih zadataka strojevima, što dugoročno može oslabiti sposobnost kritičkog razmišljanja.
‘Mislim da nitko u mojoj neposrednoj skupini vršnjaka ne koristi umjetnu inteligenciju i aktivno se protivi njoj, osim mojih prijatelja koji se bave računalnim znanostima i u biti su obvezni koristiti je’, izjavila je Sharon Freystaetter za The Verge, nakon što je napustila posao u tehnološkoj industriji zbog etičkih dilema.
Posebno snažan otpor dolazi iz obrazovnog sustava. U uvodniku studentskih novina Sveučilišta u Pennsylvaniji upozorava se da umjetna inteligencija potkopava samu svrhu obrazovanja.
‘Umjetna inteligencija ne može koegzistirati s obrazovanjem – može ga samo degradirati’, navodi se u tekstu.
Dodatne zabrinutosti odnose se na šire društvene posljedice: utjecaj velikih podatkovnih centara na okoliš, sigurnosne rizike te paradoks da AI alati često povećavaju količinu posla umjesto da je smanjuju.
Sve to zajedno stvara ozbiljan problem za tehnološku industriju. Ako generacija koja bi trebala biti nositelj budućnosti odbacuje ključnu tehnologiju, njezino uvođenje moglo bi naići na znatno veći otpor nego što se očekivalo.
Umjetna inteligencija tako više nije samo pitanje inovacije. Za generaciju Z ona postaje pitanje kontrole, rada i znanja, a sve češće i otvorenog otpora.
