Fosilni plin i njegova skrivena cijena: Razotkriva je Jane Fonda

Fosilni plin posljednjih je godina ponovno postao jedna od ključnih tema europske energetike. Nakon poremećaja u opskrbi i smanjenja uvoza iz Rusije, Europa se sve snažnije okrenula ukapljenom prirodnom plinu, LNG-u, posebno iz SAD-a. Taj se plin danas u velikim količinama doprema preko Atlantika i ulazi u europsku mrežu preko LNG terminala, uključujući i terminal na Krku.

No iza priče o energetskoj sigurnosti nalazi se i druga strana fosilnog plina. Njegovu najveću komponentu čini metan, snažan staklenički plin koji je odgovoran za značajan dio dosadašnjeg globalnog zagrijavanja. Problem nisu samo emisije nastale njegovim izgaranjem. Metan može istjecati tijekom čitavog životnog ciklusa plina – pri vađenju, preradi, transportu i korištenju.

Upravo zato sve je važnije pitanje koliko je fosilni plin doista prihvatljivo dugoročno rješenje u energetskoj tranziciji. Smanjenje emisija metana smatra se jednim od najbržih i najučinkovitijih načina usporavanja klimatskih promjena, ali istodobno se u mnogim dijelovima svijeta nastavlja gradnja nove plinske infrastrukture i povećavanje proizvodnih kapaciteta.

S industrijom nafte i plina usko je povezana i proizvodnja plastike. Gotovo sva plastika proizvodi se iz fosilnih sirovina, pa daljnji rast petrokemijske industrije istodobno znači i novu potražnju za naftom i plinom. Zbog toga se rasprava o izlasku iz fosilnih goriva sve teže može odvojiti od pitanja proizvodnje jednokratne plastike i širenja petrokemijskih postrojenja.

Upravo iz te perspektive polazi dokumentarni film ‘Gaslit’, u kojem Jane Fonda putuje naftnim poljima zapadnog Teksasa i zajednicama uz obalu Louisiane, među ljudima koji iz prve ruke osjećaju posljedice proizvodnje nafte i plina. Film u produkciji Greenpeacea prati radnike, obitelji, ribare, stočare, lokalne organizatore i samozvane ‘nevoljne aktiviste’ – ljude različitih političkih stavova i životnih pozadina koje je zajedničko iskustvo života uz fosilnu industriju pretvorilo u saveznike.

Njihove priče pokazuju ono što u velikim energetskim raspravama često ostane izvan kadra. Iza novih plinovoda, terminala i izvoznih kapaciteta postoje zajednice koje žive uz zagađenje, industrijska postrojenja i zdravstvene rizike. Posebno snažan dio filma vodi u Louisianu, u područje poznato kao ‘Cancer Alley’, odnosno Aleju karcinoma, gdje su naselja desetljećima okružena rafinerijama, kemijskom i petrokemijskom industrijom. Upravo ondje ‘Gaslit’ najjasnije povezuje klimatsku temu s pitanjima zdravlja, okoliša i društvene nejednakosti.

Dok SAD povećava proizvodnju i izvoz LNG-a, film pokazuje što taj gospodarski rast znači na mjestima na kojima energetski lanac zapravo počinje. Ono što se u Europi vidi kao sigurnija opskrba plinom, u Teksasu i Louisiani može značiti još bušotina, još infrastrukture i još industrijskih postrojenja u neposrednoj blizini domova.

Jane Fonda u filmu ima ulogu vodiča, ali ‘Gaslit’ se ne oslanja samo na njezin aktivistički status. Najvažniji glasovi pripadaju ljudima na terenu, onima koji nisu nužno planirali postati aktivisti, ali su zaključili da više ne mogu ostati po strani. Zbog toga ‘Gaslit’ nije samo dokumentarac o klimatskoj krizi. To je film o tome tko plaća cijenu energetskih odluka, o zajednicama koje žive uz posljedice fosilne industrije i o tome koliko je teško odvojiti klimatsku politiku od svakodnevnog života ljudi.

Film je osvojio nagradu za najbolji dokumentarni film na Santa Barbara International Film Festivalu te nagradu za najbolji dugometražni dokumentarac na Raindance Film Festivalu.

Hrvatska premijera ‘Gaslita’ održat će se 30. rujna u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu. Program počinje u 18:30 kratkom panel-raspravom o štetnim učincima fosilne industrije, s posebnim naglaskom na plin, nakon čega slijedi projekcija filma. Broj ulaznica je ograničen, a mogu se preuzeti ovdje.