Češkoslovački film ‘Ecstasy’ iz 1933. godine izazvao je jedan od najvećih skandala u povijesti ranog filma zbog prikaza ženske golotinje i seksualnosti. No gotovo stoljeće kasnije smatra se jednim od najvažnijih europskih filmova svog vremena, a njegova zvijezda Hedy Lamarr postala je i jedna od najneobičnijih osoba u povijesti Hollywooda.
Kada je Gustav Machatý 1933. godine predstavio film ‘Ecstasy’, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj naslov postati jedna od najkontroverznijih i najutjecajnijih europskih filmskih ostvarenja prve polovice 20. stoljeća. Film je šokirao publiku prikazom ženske golotinje i seksualnog zadovoljstva u vrijeme kada su takve teme bile gotovo nezamislive na velikom platnu, ali njegova vrijednost daleko nadilazi skandal koji ga je pratio, piše Utterly Interesting.
U središtu priče nalazi se Eva, koju glumi tadašnja Hedy Kiesler, kasnije poznata kao Hedy Lamarr. Njezin brak s bogatim i znatno starijim Emilom, kojega tumači hrvatski glumac Zvonimir Rogoz, od samoga je početka osuđen na propast. Već prve bračne noći postaje jasno da među supružnicima nema ni bliskosti ni razumijevanja. Emil se pokazuje emocionalno zatvorenim i kontrolirajućim muškarcem koji svoju suprugu promatra više kao posjed nego kao ravnopravnu partnericu.
Redatelj ne prikazuje otvoreno nasilje, nego mnogo suptilniji oblik emocionalnog gušenja. Eva se postupno udaljava od supruga, promatra sreću drugih parova i shvaća koliko je njezin vlastiti život ostao bez ljubavi. Na kraju odlučuje zatražiti razvod, što je za film snimljen početkom tridesetih godina predstavljalo iznimno hrabru odluku.
Nakon povratka roditeljskom domu slijedi prizor koji će ući u filmsku povijest. Eva tijekom jahanja dolazi do jezera, skida odjeću i ulazi gola u vodu. Iako je upravo ta scena desetljećima izazivala zabrane i polemike, u kontekstu filma ona simbolizira oslobođenje od nesretnog braka i ponovno otkrivanje vlastite slobode.
Njezin konj odnosi odjeću, a u pomoć joj dolazi mladi inženjer Adam. Njihovo poznanstvo prerasta u ljubav, pri čemu Machatý gradi erotiku gotovo isključivo sugestijom. Umjesto eksplicitnih prizora koristi poglede, svjetlost, pokrete, detalje kože, bisernu ogrlicu, kapljice rose i motive iz prirode kako bi prikazao buđenje strasti. Upravo je takav pristup filmu dao umjetničku dimenziju zbog koje se i danas smatra modernim.
Za razliku od brojnih filmova toga razdoblja, ‘Ecstasy’ ne kažnjava svoju junakinju zato što je odlučila potražiti sreću izvan nesretnog braka. Naprotiv, redatelj prema Evi pokazuje veliko razumijevanje, prikazujući njezinu potragu za ljubavlju kao prirodnu ljudsku potrebu, a ne moralni prijestup.
Priča ipak završava tragično. Emil pokušava vratiti Evu, no slučajnim susretom s Adamom shvaća da ju je zauvijek izgubio. Te večeri počini samoubojstvo, dok Eva i Adam odustaju od zajedničkog bijega opterećeni osjećajem krivnje.
Ni nastanak filma nije prošao bez kontroverzi. ‘Ecstasy’ je prvotno zamišljen gotovo bez dijaloga, a velik dio priče oblikovan je kroz improvizaciju i vizualno pripovijedanje. Sniman je na brojnim lokacijama u tadašnjoj Čehoslovačkoj i Austriji, dok su dijalozi naknadno sinkronizirani u Pragu.
Hedy Lamarr godinama poslije tvrdila je kako tijekom snimanja nije znala koliko će intimno biti prikazane pojedine scene. U autobiografiji je opisala da je redatelj koristio teleobjektiv kako bi snimio mnogo bliže kadrove nego što joj je obećano te da je tijekom ljubavnih scena fizički provocirana ubodima pribadače kako bi njezine reakcije izgledale uvjerljivije. Dio filmske ekipe kasnije je osporio njezine tvrdnje.
Film je nakon premijere izazvao burne reakcije. Osudila ga je Katolička legija pristojnosti, negativno ga je komentirao i papa Pio XI., a američka Haysova komisija proglasila ga je opasno nepristojnim. U pojedinim američkim saveznim državama bio je zabranjen, dok se drugdje prikazivao u cenzuriranim verzijama i pod različitim naslovima.
Popularnost filma obilježila je i privatni život Hedy Lamarr. Nakon uspjeha udala se za austrijskog industrijalca i trgovca oružjem Fritza Mandla, koji je godinama pokušavao otkupiti i uništiti sve dostupne kopije ‘Ecstasyja’ kako bi izbrisao film iz javnosti. U tome nije uspio, a Lamarr je nekoliko godina poslije pobjegla iz braka, otišla u London, zatim u Hollywood i pod novim umjetničkim imenom postala jedna od najvećih filmskih zvijezda svojega doba.
Ironično, danas je mnogi smatraju jednako važnom zbog njezina znanstvenog rada. Tijekom Drugog svjetskog rata, zajedno sa skladateljem Georgeom Antheilom, razvila je sustav komunikacije temeljen na preskakanju frekvencija, tehnologiju koja će desetljećima poslije postati jedan od temelja razvoja Wi-Fi-ja, Bluetootha i GPS-a.
Danas se ‘Ecstasy’ više ne promatra kao skandal nego kao pionirsko filmsko ostvarenje koje je gotovo desetljećima ispred svog vremena otvorilo prostor za drukčije prikazivanje ženskih želja, intimnosti i slobode. Ono što je 1933. izazivalo zabrane i zgražanje danas se smatra jednim od ključnih trenutaka u razvoju modernog filma.
