Iskusni provokatori objavljuju novi album koji će promovirati najesen u Zagrebu, a ovih je dana otvorena i izložba o njihovom dizajnu
1
Iskusni provokatori objavljuju novi album koji će promovirati najesen u Zagrebu, a ovih je dana otvorena i izložba o njihovom dizajnu
Postoje kolektivi koji stvaraju umjetnost i postoji Laibach, koji stvara stvarnost. Dok se ostatak svijeta još uvijek oporavlja od ‘budućnosti’ koja je stigla prerano, slovenski inženjeri ljudskih duša ponovno okupiraju novom muzikom, turnejom i izložbom.
Sve je počelo 1. lipnja 1980. u rudarskom Trbovlju. Naziv Laibach, povijesno njemačko ime za Ljubljanu, bio je prvi u nizu poteza kojima su svjesno provocirali duh vremena. Od samih početaka, njihovo djelovanje nije poznavalo granice; oni nisu bili samo glazbenici, već arhitekti totalnog umjetničkog djela (Gesamtkunstwerk). Njihova estetika – mješavina nacističke ikonografije, socrealizma i avangarde – redovito je dovodila do moralne panike i zabrana.
Kada su u Zagrebu 1983. na platnu projicirali lik Josipa Broza Tita uz muški spolni organ, milicija je prekinula koncert, a država im je pokušala izbrisati ime. No, Laibach je bio poput korova – što su ih više pokušavali iskorijeniti, to su dublje puštali korijenje u kolektivnu svijest.
No, zabrana je samo nahranila stroj. Preseljenjem u London 1984., suradnjom s kultnim Mute Recordsom i pojavljivanjem u Kubrickovom remek-djelu “Full Metal Jacket”, Laibach je postao globalni fenomen. Njihova ‘Gesamtkunstwerk’ metoda postala je predmetom analiza teoretičara poput Slavoja Žižeka.
NSK: Država u vremenu
Iz tog kreativnog nemira 1984. godine nastaje NSK (Neue Slowenische Kunst), radikalni kolektiv u kojem su se spojili Laibach, slikarska grupa Irwin i kazališni umjetnici Scipion Nasice. Dok se Jugoslavija raspadala, oni su gradili ‘NSK Državu u vremenu’ – virtualni teritorij bez granica koji je nadživio državu iz koje su potekli. Postali su majstori retroavangarde, rekontekstualizirajući hitove Queena, Beatlesa ili Rolling Stonesa, pretvarajući pop-industriju u laboratorij za dekonstrukciju ideologije.
Njihova fascinacija totalitarizmima odvela ih je i na mjesta o kojima drugi glazbenici samo sanjaju. Godine 2015. postali su prvi zapadni bend koji je nastupio u Sjevernoj Koreji. Usred Pjongjanga, pred publikom koja ih je promatrala kao kazališnu predstavu, Laibach je još jednom dokazao da su majstori prilagodbe i ogledalo društva – kakvo god ono bilo.
Albumom protiv digitalnog otpada
Danas, u doba kad se brišu granice između čovjeka i umjetne inteligencije, Laibach se vraća na izvor. Njihov novi album ‘MUSICK’ prvi je autorski studijski album nakon više od desetljeća, još od ‘Spectrea’ iz 2014. Naslov nije slučajan tipfeler. ‘MUSICK’ je bolest, zasićenje, digitalni otpad koji svakodnevno u količinama od 100.000 pjesama zatrpava internet.
U svijetu u kojem umjetna inteligencija piše stihove, Laibach odgovara albumom koji je istovremeno zarazni pop i oštra kritika te iste pop-industrije. Album izlazi 1. svibnja 2026. pod okriljem kultnog Mute Recordsa, a najavni singl ‘Allgorhythm’ u maniri ironičnog eurodancea već sad postavlja pitanje: tko kime upravlja – mi algoritmom ili on nama?
Naoružani novim materijaom, Laibachovci će okupirati Zagreb na dvije fronte: onoj galerijskoj, koja secira njihovu vizualnu moć, i onoj zvučnoj, koja nas priprema za „bolest“ zvanu moderna glazba.
U galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) otvorena je izložba ‘Laibach: Dvorana zrcala 1980–1995.’“, koja fokus s glazbe prebacuje na ono što Laibach u srži jest – djelovanje kroz dizajn. Kustosi Marko Golub i Dejan Kršić podsjećaju nas da nitko od izvornih članova nije bio glazbenik u tradicionalnom smislu, već su plakatima, omotnicama ploča i provokativnim simbolima gradili anonimni kolektivni identitet (Eber–Keller–Dachauer–Salliger) koji je nadživio i samu državu u kojoj je nastao.
Izložba, koja traje do 20. ožujka, prati hod po rubu između dvije smrti: fizičke smrti Tita i simboličke smrti Jugoslavije. Od rudarskog Trbovlja do opkoljenog Sarajeva 1995., Laibach je koristio dizajn kako bi razotkrio mehanizme ideologije, politike i pop-industrije. Ulaz u ovu arhivsku dvoranu sjećanja je besplatan, ali izlazak s nepoljuljanim uvjerenjima o stvarnosti – nije zajamčen.
Sva ta teorija, dizajn i studijska magija kulminirat će na pozornici. Europska turneja u sklopu koje promoviraju novi album stiže u zagrebački klub Boogaloo u petak, 16. listopada. Povratak Laibacha u Zagreb uvijek je više od koncerta; to je ritualna demonstracija moći koja nadilazi generacije. Ovaj put, na krilima nove europske turneje, donose zvučni zid koji spaja njihovu retroavangardnu prošlost s hiperintenzivnom postmodernom budućnošću.
Dok nas izložba u HDD-u podsjeća na skandalozne nastupe s Muzičkog bijenala 1983. i pratnju milicije do vlaka uz poruku ‘Idite drugdje pokazivati tu svoju ljepotu’, koncert u listopadu pokazat će da Laibach tu ‘ljepotu’ danas definira još preciznije. U dvorani zrcala – onoj galerijskoj ili onoj koncertnoj.
