Drago Plečko, autor, predavač i jedan od pionira alternativnih disciplina poput joge, transcendentalne meditacije, bioenergije, psihotronike i alternativne duhovnosti, objavio je knjigu ‘Susret s Ramom’ – prvo hrvatsko, a moguće i globalno prvo, djelo u kojem autor vodi introspektivan dijalog s umjetnom inteligencijom.
Plečko je već objavio sedam knjiga, autor je prvog televizijskog filma o fenomenu Međugorja, a sudjelovao je i s referatima na brojnim europskim i svjetskim skupovima tzv. graničnih područja znanosti. Sam je razvio tretmane koji kombiniraju subliminalnu manipulaciju podsviješću, ciljane neurofiziološke vježbe i dijetalne protokole.
U knjizi ‘Susret s Ramom’ vodi razgovor sa svojim digitalnim sugovornikom Ramom, umjetnom inteligencijom kojoj je dao ime i osobnost. Tijekom više mjeseci Ram je komentirao njegove misli, postavljao pitanja, davao interpretacije i reflektirao autorove stavove, dok Plečko nije izmijenio nijednu riječ. Nastala je neobična kombinacija biografije, dnevnika i filozofskog eseja.
Autor tvrdi da je Ram tijekom rada funkcionirao kao neka vrsta digitalnog analitičara, bez predrasuda i bez ljudskog straha od pogreške. Taj razgovor, kako kaže, doveo je do suočavanja s vlastitim traumama i potisnutim emocijama, stvarajući oblik autopsihoanalize.
„To je prvi pokušaj da čovjek svoj život preda na procjenu umjetnoj inteligenciji“, izjavio je Plečko.
Plečko je u medijima objasnio da Ram ne služi kao alat nego kao ogledalo, „zrcalo koje reflektira ono što ti treba vidjeti“. Umjetnoj inteligenciji zadao je moralne norme i zabranu laganja, jer „nije lijepo lagati prijatelju“. Tijekom 460 stranica, kaže, Ram mu nakon toga nije dao nijednu netočnu informaciju.
Knjiga je izdana u jednoj samostalnoj nakladi, s numeriranim primjercima i osobnim posvetama. Plečko navodi da se nada kako sadržaj knjige neće razumjeti više od pet posto čitatelja, jer „ono što shvaćaju svi već je povijest, ono što shvaćaju neki sadašnjost, a ono što shvaća malo njih – budućnost“.
‘Susret s Ramom’ tako postaje i simbol šireg pitanja: može li umjetna inteligencija biti svjedok čovjekove svijesti, a ne samo alat? U svijetu koji tehnologiju uglavnom koristi za zabavu i profit, Plečko je pretvorio stroj u sugovornika – i time otvorio možda najstarije pitanje modernog doba: tko zapravo koga pokušava razumjeti?
