Dosljedna u svojim umjetničkim novotarijama i stavovima, Björk ovih dana kao da je aktualnija nego nikada

Sjajna umjetnica Björk, koja ne prestaje intrigirati i oduševljavati svjetsku glazbenu scenu još od Sugarcubesa, a posebno od objave solo albuma Debut početkom devedesetih, izaziva ovih dana veliku pažnju svojim novim projektima, najavama i javnim istupima.

Svi relevantni mediji prenijeli su nedavno, iz intervjua koji je islandska artistica dala švedskom Dagens Nyheteru, njezino mišljenje o Spotifyu kao ‘vjerojatno najgoroj stvari za glazbenike ikada’, izrečenom u jeku promotivne kampanje za projekt ‘Cornucopia’. Taj raskošan vizualni spektakl s futurističkim scenama, čudesnim bojama i muzikom koju Björk u svom živom art & fashion teatru izvodi live s muzičarima potpomognuta umjetnom inteligencijom, premijerno je u kraćoj verziji streamao Apple TV, a u punom izdanju ide u kina i smatra se produkcijski najsloženijim njezinim radom ikada.

Nedavno je sudjelovala na izložbi u Parizu u Centru Pompidou, gdje je predstavila rad koji koristi AI za rekreiranje zvukova izumrlih životinja, a u svojoj sveprisutnosti najavila je i svjetsku turneju koja će početi u Sjevernoj Americi krajem 2026. godine i uključuje nastupe u intimnijim prostorima kao što su dvorane koje ne primaju više od 300 ljudi.

Björk je također najavila novi album za 2025. godinu, što je izazvalo veliko uzbuđenje među njezinim fanovima. Iako detalji još uvijek nisu potpuno jasni, potvrđeno je da je već snimila nekoliko pjesama za tu novo glazbeno izdanje.

Svojim likom na ‘coveru’ The Guardian’s Observer Magazina opisanim kao ‘čista umjetnička pobuna’ podsjetila je da i dalje ima veliki utjecaj u svijetu mode što u članku nekidan potvrđuje i Variety. Svi su popljuvali ‘labuđu haljinu’ Marjana Pejoskog koju je nosila na jednoj dodjeli Oscara prije više od dva desetljeća, a danas cijela pop scena izgleda kao da nose robu iz njezina ormara, kažu u popularnom američkom časopisu.

Čini se da su svi izravno proizašli iz umjetničkog svemira islandske pjevačice. Ali kako sama Björk može rasti i inovirati sad kad je pop kultura uhvatila korak, pitaju se.

Veliku priču o njoj, dodajmo, ima i Resident Advisor.

Björk graces the cover of The Observer Magazine. pic.twitter.com/biEdE8IG8B

— Pop Base (@PopBase) January 13, 2025

Sve te aktualne aktivnosti ukazuju na to koliko je Björk danas relevantna u glazbenom i umjetničkom svijetu, kontinuirano privlačeći pažnju javnosti svojim inovativnim pristupima i jedinstvenim projektima. A ona to radi već gotovo četiri desetljeća, kao jedno od najprepoznatljivijih lica u svijetu zabave.

Od početaka karijere s bendom Sugarcubes, preko solo uspjeha i kontinuirane evolucije u svijetu glazbe, Björk je ostavila neizbrisiv trag na glazbenu industriju, ali i kulturu općenito. Njeno lice, često ukrašeno krunama, biserima i futurističkim maskama, postalo je ikonično, a njen rad je inspirirao generacije umjetnika.

Rođena i odrasla u Reykjavíku, gradu oblikovanom silama prirode poput potresa i vulkana, Björk je svoje glazbene početke vezala uz prirodni svijet oko sebe. Pjevanje na putu do škole bila je njena obrana od oštrih blizzarda, što je pretočila u svoje avangardne pop ekspedicije. Već od mladih dana, Björk je bila prisutna u Smekkleysa, maloj diskografskoj radnji blizu njezina doma, gdje je započela svoj glazbeni angažman.

Nedavne godine obilježila je s Cornucopia, teatralnom produkcijom koja je služila kao retrospektiva njezine karijere te najveća turneja do sada. Ovaj projekt, opisan kao biophilična vizija, uključivao je elemente iz prošlih albuma i predstavio se na sceni kroz digitalne projekcije i tehnološke inovacije. Predstava je zatvorena filmom koji dokumentira vizualni spektakl izvedbe u Lisabonu 2023. godine, a sada ima i ovo moderno izdanje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Apple Music (@applemusic)

Björkina povezanost s plesnom glazbom datira još od kraja 80-ih, kada je odlazila na raveove u Manchesteru. Njena ljubav prema dance glazbi ostala je prisutna kroz cijelu karijeru, a njezini DJ setovi, poput onog u Bourse de Commerce u Parizu ili pod Brooklynskim mostom, prikazuju njenu sposobnost da spaja različite glazbene žanrove u jedinstvenu audiovizualnu priču.

Iako je Björk kasno uskočila u digitalni svijet, brzo je prihvatila nove tehnologije. Biophilia, album koji je djelomično produciran na iPadu, bio je pionirski projekt koji je uključivao aplikaciju omogućujući slušateljima interaktivno iskustvo. Björk je nastavila koristiti digitalne platforme za izražavanje svojih umjetničkih vizija, što je privuklo novu generaciju umjetnika koji su gradili na njezinom estetskom pokretu.

Ostala je ikona ne samo zbog svoje glazbe, već i zbog načina na koji premošćuje visoku i nisku kulturu, čineći velike ideje dostupnima i razumljivima. Njena sposobnost da se kontinuirano iznova izmišlja, dok ostaje vjerna svojim korijenima i inovativnim umjetničkim pristupom, osigurava da njezin utjecaj i dalje odjekuje kroz generacije. U svijetu koji često nagrađuje ponavljanje umjesto inovacije, Björk ne samo da prkosi očekivanjima, već i postavlja nove standarde za umjetnički izraz.