U Nacionalnom parku Krka otkriveno je jedanaest novih vrsta gljiva koje do sada nisu bile viđene u Hrvatskoj, uključujući i cijeli jedan novi rod, što predstavlja iznimno vrijedan doprinos poznavanju bioraznolikosti i zaštite prirode na nacionalnoj razini, izvijestili su iz te ustanove.

Ovo otkriće rezultat je znanstvenog projekta ‘Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području Nacionalnog parka Krka’, koji su proveli istaknuti hrvatski mikolozi dr. sc. Željko Zgrablić, dr. sc. Armin Mešić, dr. sc. Zdenko Tkalčec, dr. sc. Ivana Kušan i Neven Matočec, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka. Cilj projekta bio je utvrditi raznolikost gljiva u najvažnijim šumskim staništima Parka.

Ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica istaknula je kako je svaki novi znanstveni pronalazak iznimno važan u vremenu ubrzanog nestanka brojnih vrsta. Naglasila je da projekt potvrđuje važnost kontinuirane suradnje Parka i znanstvene zajednice te značaj sustavnih istraživanja i inventarizacije prirodnih vrijednosti, koje su temelj za kvalitetno upravljanje, očuvanje prirode i dugoročnu zaštitu bioraznolikosti.

Terenska istraživanja provedena su tijekom jedanaest dana na devetnaest različitih lokaliteta unutar Parka, u različitim godišnjim dobima, od proljeća do jeseni, kako bi se obuhvatio što veći broj vrsta. Ukupno su zabilježena 184 nalaza gljiva, a taksonomski je određena 101 vrsta iz dvaju najvećih odjeljaka gljiva, bazidiomiceta i askomiceta.

Posebnu vrijednost istraživanju daje činjenica da je devet pronađenih vrsta uvršteno na Crveni popis gljiva Hrvatske, dok ih je osam zakonom strogo zaštićeno. Ti podaci dodatno potvrđuju visoku razinu očuvanosti prirodnih staništa Nacionalnog parka Krka.

Među najčešće zabilježenim vrstama nalazile su se i gljive poznate široj javnosti, poput lisičarke (Cantharellus pallens), ali i brojne druge vrste koje imaju ključnu ulogu u funkcioniranju šumskih ekosustava. Gljive nastanjuju gotovo sve ekosustave na Zemlji, a u kopnenim ekosustavima imaju nezamjenjivu ulogu u razgradnji mrtve organske tvari i kruženju hranjivih tvari u prirodi. Mnoge od njih tvore simbiotske veze s biljkama, poznate kao mikoriza, čime poboljšavaju kvalitetu tla i otpornost cijelog ekosustava, dok su njihova plodišta važan izvor hrane za brojne životinjske vrste.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje značaj Nacionalnog parka Krka kao jednog od ključnih prostora očuvane prirode u Hrvatskoj, ali i važnost sustavnog znanstvenog rada u razumijevanju i zaštiti često zanemarenih, ali ekološki presudnih organizama poput gljiva.