Europska komisija objavila je novo izvješće o digitalnom napretku Hrvatske u sklopu inicijative Digitalno desetljeće 2025., a rezultati pokazuju kontrastnu sliku: zemlja je ostvarila zamjetan pomak u pogledu infrastrukture i strateških tehnologija, ali istovremeno zaostaje u digitalizaciji malih i srednjih poduzeća te primjeni naprednih alata poput umjetne inteligencije.
S tehničke strane, Hrvatska stoji sve bolje. Raspoloživost širokopojasne mreže FTTP i uvođenje 5G mreže ubrzani su zahvaljujući ulaganjima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, osnovan temeljem EU Cybersecurity Acta, dodatno je ojačao obranu digitalnog prostora. Zemlja bilježi i prisutnost u strateškim sektorima poput kvantne komunikacije i razvoja poluvodiča, što ju dugoročno može pozicionirati kao regionalnog tehnološkog aktera.
Međutim, usprkos toj infrastrukturi, digitalizacija gospodarstva kaska. Korištenje naprednih tehnologija među malim i srednjim poduzećima znatno je ispod prosjeka EU, uključujući primjenu umjetne inteligencije, oblak rješenja i podatkovne analitike. Komisija poziva Hrvatsku da razvije ciljana poticajna rješenja i programe kojima bi se premostio jaz između digitalno naprednih i zaostalih sektora.
Iako se digitalne javne usluge kontinuirano razvijaju i građani imaju visoku razinu pristupa e-Zdravstvu, postoje sustavne praznine – od ograničene razmjene medicinskih slika, preko fragmentirane povezanosti pružatelja usluga, do nedostatka zakonskog okvira za delegirani pristup podacima u ime drugih osoba. Poseban izazov i dalje predstavlja digitalna uključenost starijih osoba, slabije obrazovanih i stanovnika ruralnih krajeva.
Ukupna vrijednost sredstava iz fondova EU koja su uložena u digitalnu transformaciju Hrvatske prelazi 2,1 milijardu eura: 1,4 milijarde iz Plana oporavka i otpornosti te dodatnih 755 milijuna iz kohezijskih fondova. Na papiru – ozbiljna brojka. No operativne prepreke poput sporih dozvola, zakonskih nejasnoća i slabe iskoristivosti resursa često neutraliziraju učinak ulaganja.
Ipak, građani uglavnom podržavaju smjer digitalne tranzicije. Prema Eurobarometru, 81 % ispitanika smatra da digitalizacija poboljšava kvalitetu života, a čak 91 % njih važnim drži razvoj europskih tehnoloških kompanija koje se mogu nositi s globalnom konkurencijom.
Digitalna budućnost Hrvatske tako ostaje između dvije krajnosti: ambiciozne strategije i institucionalne stvarnosti. Infrastruktura postoji, vizija je definirana, no bez dubinske digitalne kulture – i poduzetničke i političke – transformacija ostaje djelomična. Kvantni skok? Da, ali s utegom na nozi.
