Velika Britanija posljednjih godina bilježi ozbiljan val zatvaranja koncertnih prostora, klubova i manjih kulturnih venuea, a novi podaci pokazuju da situacija postaje sve gora.
1
Velika Britanija posljednjih godina bilježi ozbiljan val zatvaranja koncertnih prostora, klubova i manjih kulturnih venuea, a novi podaci pokazuju da situacija postaje sve gora.
Prema analizi platforme TicketSource, na svakih 100 novih prostora koji se otvore čak ih se 69 zatvori, dok mnogi novi prostori ne uspiju preživjeti ni prvih pet godina poslovanja.
Iza suhoparne statistike krije se puno ozbiljniji problem: nestaju mjesta na kojima nastaju nove glazbene scene, lokalni bendovi, underground kultura i alternativni noćni život. Upravo oni mali klubovi, DIY prostori i nezavisne koncertne lokacije koji su desetljećima bili laboratoriji novih ideja danas prvi pucaju pod pritiskom rastućih troškova, inflacije, skupih najmova i promjena u načinu na koji publika konzumira zabavu.
Analiza navodi da je razdoblje prvih pet godina poslovanja posebno kritično za nove prostore. Mnogi ne uspiju razviti stabilnu publiku prije nego što ih poklope režije, rast cijena energije ili problemi s licencama i zakupima prostora.
Istovremeno, interes publike za live događanja i dalje postoji, možda čak i više nego prije pandemije, ali sve više ljudi odlazak na koncert ili u klub počinje doživljavati kao luksuz. Na društvenim mrežama posljednjih mjeseci često se ponavlja rečenica: ‘Clubbing is becoming a luxury’.
Problem nije samo britanski. Slični trendovi događaju se diljem Europe. Gentrifikacija gradskih centara, rast cijena nekretnina i pritisak turizma sve češće iz gradova izbacuju male kulturne prostore koji ne mogu pratiti tržišne cijene. Paradoksalno, upravo ti prostori često stvaraju identitet grada i njegov kulturni kapital.
Britanska organizacija Music Venue Trust već godinama upozorava da grassroots scena ulazi u zonu ozbiljne nestabilnosti. Njihovi podaci pokazuju da broj turneja pada, da su mnogi gradovi ostali bez redovitih koncertnih događanja, a dio venuea posluje praktički na rubu opstanka.
Za mnoge ljude koji djeluju na nezavisnoj sceni ovo nije samo pitanje zabave ili izlazaka. Radi se o prostoru za stvaranje zajednice, eksperimentiranje, prve nastupe mladih izvođača i razvoj lokalne kulture. Kada nestane mali klub ili koncertni prostor, često ne nestaje samo jedan poslovni subjekt nego cijeli mikroekosustav oko njega.
Zbog toga se posljednjih godina sve više govori o potrebi javne zaštite nezavisnih kulturnih prostora, poreznih olakšica, subvencija ili modela kojima bi se klubove i male venuee tretiralo kao dio kulturne infrastrukture, a ne isključivo kao komercijalne objekte.
Jer kad jednom nestanu — teško se vraćaju.
