Dok se nad Arktikom ponovno nadvijaju sjene velikih sila, uslijed Trumpove prijetnje o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, islandska umjetnica Björk uputila je glasnu poruku. Putem društvenih mreža uputila je javno pismo podrške Grenlanđanima. „Islađani osjećaju golemo olakšanje što su se 1944. uspjeli odcijepiti od Danaca. Da nismo, moja bi djeca danas govorila danski“, poručila je …
Dok se nad Arktikom ponovno nadvijaju sjene velikih sila, uslijed Trumpove prijetnje o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, islandska umjetnica Björk uputila je glasnu poruku. Putem društvenih mreža uputila je javno pismo podrške Grenlanđanima.
„Islađani osjećaju golemo olakšanje što su se 1944. uspjeli odcijepiti od Danaca. Da nismo, moja bi djeca danas govorila danski“, poručila je pjevačica, izražavajući duboku empatiju prema Grenlandu.
„Kolonijalizam mi izaziva žmarce od užasa. Dragi Grenlanđani, proglasite neovisnost!“, zaključila je uz islandsku uzrečicu „úr öskunni í eldinn“ (iz pepela u vatru), upozoravajući na opasnost prelaska iz ruku jednog okrutnog kolonizatora u ruke drugog.
Intimni uvid u kreativni laboratorij
Ovaj politički istup dolazi upravo s najavom njezinog novog albuma. Prvi studijski album nakon četiri godine pauze objavit će u svibnju ove godine na Reykjavík Art Festivalu. Novi materijal, koji nasljeđuje hvaljeni album Fossora iz 2022., trenutno je u fazi razvoja, a njegova će premijera biti neodvojivo povezana s monumentalnim umjetničkim projektom u Nacionalnoj galeriji Islanda.
U sklopu festivala, koji se otvara 30. svibnja. Björk i njezin dugogodišnji suradnik James Merry preuzet će sve izložbene prostore Nacionalne galerije. Središnji dio njezina doprinosa bit će izložba pod nazivom Echolalia, koja fokus stavlja na pjevačicu kao pokretačku snagu multimedijskih projekata nastalih u suradnji sa zajednicama glazbenika, plesača, filmaša i studijskih tehničara.
Posjetitelji će imati priliku ući u tri imerzivne instalacije. Dok su dvije temeljene na pjesmama s prethodnog albuma (Ancestress i Sorrowful Soil), treća instalacija donosi potpuno novi rad temeljen na glazbi s nadolazećeg albuma, nudeći javnosti rijetku priliku da emocionalno i auditivno iskusi novu eru njezina stvaralaštva prije službene objave.
Između “dosadnog” Dylana i “nepobjedivog” Jacksona
Iako je danas doživljavamo kao avangardnu ikonu, Björkin put počeo je davno prije svjetske slave. Kao dječja zvijezda, svoj prvi album izdala je s 11 godina, a do prekretnice s albumom Debut (1993.) već je imala 16 godina iskustva u industriji, kalivši se u reykjaviškom art-kolektivu Bad Taste te u punk bendovima Spit & Snot i Kukl, prije nego što je sa The Sugarcubes postigla međunarodni uspjeh.
Njezin prijelaz iz “vatrene frontmenice” u “elektroničku čarobnicu” započeo je 1988. godine, kada ju je putovanje u Veliku Britaniju razočaralo ustajalom koncertnom scenom, ali potpuno opčinilo klupskom kulturom. „Bila sam opsjednuta klubovima. Tamo su se događala čuda“, prisjeća se Björk. Upravo je taj hedonizam Londona i Manchestera, uz suradnju s pionirima poput 808 State, oblikovao viziju njezina solo prvijenca.
Rušenje “glupih barijera”
Ključni trenutak u njezinoj karijeri bio je susret s producentom Nelleejem Hooperom. Iako se isprva bojala da je njegov ukus “previše rafiniran” za njezin interes za industrial techno i eksperimentalne beatove, njihova suradnja postala je jedna od najintimnijih u povijesti popa. „Željela sam mješavinu zvukova – harfe, saksofone, techno beatove. Nijedan stil nije bio zabranjen“, izjavila je. Cilj joj je bio srušiti “glupe barijere” između jazza, rocka i klasike.
Najava novog albuma dolazi u trenutku kada se ponovno analizira Björkin beskompromisni pristup umjetnosti. U svojim je istupima često izravna: dok glazbu Boba Dylana naziva “dosadnom” i “nazalnom”, ističući kako njezinu senzibilitetu više odgovaraju sonički izazovi, istovremeno brani pop klasike poput Michaela Jacksona.
Valuta osjećaja
Za umjetnicu koja je albume poput Biophilia gradila na temama prirode, a Medúllu isključivo na ljudskom glasu, 2026. godina predstavlja još jedan korak u njezinoj misiji spajanja ljudskog postojanja s iskonskim elementima.
„Kada odlazim u galerije, teško mi pada što su stvari uvijek previše racionalne. Možda sam stara škola, ali volim stvari koje su emocionalne, visceralne ili primordijalne“, zaključila je Björk. Njezin novi album, uz izložbu u Reykjavíku, mogao bi biti upravo to – razmjena u kojoj su glavna valuta čisti osjećaji.
