Biznis s otpadom i energana u fokusu Dana planeta Zemlja na Bikarcu

Današnji Dan planeta Zemlje, koji se obilježava zbog jačanja svijesti ljudi prema prirodnom okolišu, izabran je za konferenciju za novinare u šibenskom Centru za gospodarenje otpadom Bikarac gdje su uz …

Biznis s otpadom i energana u fokusu Dana planeta Zemlja na Bikarcu
FOTO: Grad Šibenik

Današnji Dan planeta Zemlje, koji se obilježava zbog jačanja svijesti ljudi prema prirodnom okolišu, izabran je za konferenciju za novinare u šibenskom Centru za gospodarenje otpadom Bikarac gdje su uz direktora te tvrtke Roberta Podruga bili i šibenski gradonačelnik Željko Burić i zamjenik direktora Fonda za energetsku učinkovitost Mirko Budiša.

Kako je i najavljeno, cilj je bio upoznavanje javnosti o načinu funkcioniranja radnih procesa u postrojenju mehaničko-biološke obrade centra Bikarac, potrebi uvođenja kružnog gospodarenja otpadom s energetskom uporabom otpada te njezin utjecaj na zaštitu okoliša, planetu i stanovništva.

Domaćin Podrug rekao je za medije da je Bikarac, osim redovnih poslova oko obrade otpada, trenutačno angažiran i na tri nadogradnje tog centra.

– Radimo na zatvaranju odlagališne plohe koja je bila korištena do otvaranja Centra Bikarac te otvaranju nove. U pripremi je, također, izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i obradu građevinskog otpada te izrada projektno-tehničke dokumentacije za eventualnu buduću energanu u kojoj bi se koristilo gorivo iz otpada koje nastaje kao proizvod mehaničke obrade otpada – kazao je prvi čovjek Bikarca u postrojenju centra gdje drže to gorivo do daljnjeg zbrinjavanja.

Biznis s otpadom i energana u fokusu Dana planeta Zemlja na Bikarcu

Transportiraju ga u Našice i tamošnjoj cementari plaćaju radi zbrinjavanja 192 eura po toni, odnosno 800 tisuća eura za zbrinjavanje oko 20 tisuća tona goriva iz otpada koliko proizvedu godišnje.

– Sav taj materijal bi se, uz pomoć energane, mogao energetski obraditi doma čime bi zadržali i novac i proizveli vlastitu energiju. Sutra to više neće biti 800 tisuća eura. Kada se po pravilima Europske unije zabrani zbrinjavanje otpada po ovom obrascu, iznos će biti između tri i četiri milijuna eura kojim će biti opterećeni građani kroz svoje režijske račune – objasnio je Podrug razloge zašto bi Šibeniku trebala energana na Bikarcu.

To je važno naglasiti, kazao je, kako bi se oduprli neistinama kojima se služe pojedinci unoseći neopravdani strah i dezinformacije u javni prostor, pogotovo kada je riječ o gradnji energane na području Bikarca.

Biznis s otpadom i energana u fokusu Dana planeta Zemlja na Bikarcu

Gradonačelnik Burić dodao je da i na Dan planeta zemlje valja rasvijetliti činjenice oko moguće gradnje energane na Bikarcu u kojoj se, ako bude izgrađena, neće koristiti gorivo iz otpada susjednih sredina i Županija.

– Šibenik je najdalje otišao u postupku zbrinjavanja svog otpada a naš primjer će slijediti i drugi. Oko potencijalne energane u ovom trenutku traje procedura izbora izvođača, studije koja će dati odgovore na pitanja koja nas zanimaju, odnosno, što energana znači, je li moguća njezina izgradnja, je li isplativa, kako će utjecati na okoliš i drugo. Tek tada ćemo moći pričati, naravno uvijek u komunikaciji sa našim građanima, hoćemo li se odlučiti za gradnju – kazao je gradonačelnik Šibenika.

Biznis s otpadom i energana u fokusu Dana planeta Zemlja na Bikarcu
Burić, Budiša i Podrug

Da je u segmentu gospodarenja otpadom prioritet prelazak na takozvani kružni model, u kojemu otpad u jednom trenutku postaje sirovina, odnosno resurs, podsjetio je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Otpad trebamo promatrati kao resurs, kao sirovinu, a ne kao smeće i zbog toga smo podržali nastojanja Bikarca i Grada Šibenika da se sufinancira projektno-tehnička dokumentacija koja će pokazati opravdanost jedne energane na području Bikarca. Ne zaboravljamo pritom da je ova županija turistička i da 17 posto otpada naprave turisti, oko 50 tisuća tona godišnje. Moramo napraviti sve kako bi do 2035. godine zadovoljili uvjet EU da 65 posto otpada recikliramo, a da samo 10 posto otpada odlažemo na odlagališta – kazao je predstavnik Fonda Budiša.

U Hrvatskoj godišnje nastane preko 1,8 milijuna tona komunalnog otpada od čega se više od pola i dalje odlaže na odlagališta. Odvojeno se od toga prikupi 48 posto, a 36 posto reciklira se u neke nove proizvode. U Šibensko-kninskoj županiji 2023. je bilo odvajano samo 18 posto otpada, a godinu kasnije ostvaren je pomak na 23,5 posto, rečeno je na konferenciji za novinare u Bikarcu.

Idi na stranicu