U srcu grada, gdje se žile prometa križaju, stajalo je sjećanje umotano u reflektirajuće staklo – Vjesnikov neboder. On nije bio samo zgrada; bio je vertikalni manifest jedne epohe, toranj s kojeg je Zagreb nekad gledao u budućnost. Vjesnik je bio kucajuće srce tiskane riječi, moćni izdavački bastion, pa i živa enciklopedija bivše države.
U jugoslavenskom razdoblju Vjesnik je bio najveća i najutjecajnija novinska kuća u Hrvatskoj i jedna od najmoćnijih u cijeloj federaciji. Odatle su izlazili brojni najtiražniji i najutjecajniji listovi, dnevne novine, tjednici i časopisi. Među njima i dnevni listovi Vjesnik i Večernji list (najtiražnije i najuspješnije Vjesnikovo izdanje), tjednici i časopisi: Vjesnik u srijedu, Start, Studio, Sportske novosti, Arena, Svijet, Vikend, Auto klub i drugi.
Tvrtka je dosegla vrhunac 1980-ih godina, kada je imala gotovo 6000 zaposlenih i godišnje prodavala više od 200 milijuna novinskih izdanja, nadmašujući u nakladi čak i moćne beogradske izdavače. U prizemlju se nalazila i tiskara, u to vrijeme jedna od najvećih u Zagrebu i ovom dijelu Jugoslavije.
Vjesnikov neboder uzdigao se 1972. godine kao vitki stakleni san arhitekta Antuna Ulricha. Bio je simbol ne samo tvrtke, već i urbanog optimizma – prvi medijski toranj, odraz duha moderne arhitekture koja je u Zagrebu tražila svjetsku razinu.
Zbog svoje vitke armirano-betonske konstrukcije i karakteristične fasade od reflektirajućeg stakla u smeđim i narančastim tonovima, dobio je nadimak Čokoladni toranj. U trenutku dovršetka, ubrajao se među najmodernije poslovne zgrade u Europi, inspiriran američkom arhitekturom, posebice neboderom Lever House u New Yorku. Visok 67 metara, sa 16 katova, neboder se isticao u gradskoj vizuri i bio je nepogrešiv vizualni orijentir na važnom prometnom raskrižju Savske ceste i Slavonske avenije.
Ukratko, Vjesnik i njegov neboder zajedno su predstavljali vrhunac izdavačke moći i modernističkog arhitektonskog optimizma u Zagrebu i bivšoj državi. Posljednjih godina uglavnom napušten kompleks, uz tek rijetke korisnike, simbolizirao je krizu tiskanih medija i transformaciju medijske scene. Današnji požar, koji je progutao neboder, kao da predstavlja završni pečat jednoj epohi. Simbol moderniteta postao je simbol stanja Hrvatske nakon 30 godina haračenja: prodana, opustošena i bez vizije.
