Izvještaj je britanski, ali problemi su univerzalni. Razlika je ‘samo’ u tome što oni imaju 2,47 milijardi funti, a mi imamo entuzijazam i volonterski pogon. Scena možda nema milijarde, ali ima pametne ljude koji znaju čitati između redova.
1
Izvještaj je britanski, ali problemi su univerzalni. Razlika je ‘samo’ u tome što oni imaju 2,47 milijardi funti, a mi imamo entuzijazam i volonterski pogon. Scena možda nema milijarde, ali ima pametne ljude koji znaju čitati između redova.
Britanska elektronička scena u 2025. godini generirala je 2,47 milijardi funti mjerljive ekonomske aktivnosti, uz rast od tri posto u odnosu na prethodnu godinu, iako je istodobno broj noćnih klubova zbog stalnog trenda zatvaranja pao na svega njih 823, stoji u najnovijem izvješću The UK Electronic Music Report 2026 koje je bez obzira na otočki kontekst itekako relevantno za širu globalnu scenu, pa tako i našu hrvatsku.
Prema svemu sudeći, publika nije nestala, ali infrastruktura jest.
Četvrto izdanje izvještaja The UK Electronic Music Report, koje je za Night Time Industries Association izradila agencija Audience Strategies, pokazuje paradoks da elektronička glazba kao industrija raste, ali se sustavno gase fizički prostori u kojima se ona razvija i reproducira. Često mislimo da ako zatvaraju klubovi, znači da scena umire, a ovisno o tumačenjima iz ovog bi se dalo zaključiti da publika ne nestaje, već da samo mijenja obrasce.
Broj događanja na platformi Resident Advisor porastao je 10,5 posto u godinu dana, s 29.499 u 2024. na 32.601 u 2025. godini. Istodobno, srednji kapaciteti – prostori od 500 do 2.500 ljudi – čine tek 15 posto ukupne infrastrukture. Upravo taj ‘srednji sloj’ tradicionalno omogućava razvoj izvođača, prijelaz s malih klupskih večeri na veće turneje i festivalske pozornice. Bez njega, razvojna putanja postaje isprekidana ili nemoguća.
Regionalna dinamika dodatno komplicira sliku. Sjever Engleske bilježi rast broja događanja od 93 posto od 2022. do 2025. godine, dok je London u istom razdoblju rastao 45 posto. Po prvi put, 51 posto svih elektroničkih događanja odvija se izvan glavnog grada. Decentralizacija nije ideološka parola, nego mjerljiva činjenica. Regionalne scene rastu brže od metropole, osobito ondje gdje su modeli fleksibilniji i troškovi niži. Bilo bi zanimljivo istražiti to na hrvatskom uzorku i vidjeti mogu li regionalne scene eksplodirati ako imaju energiju i jeftiniji model?Ako Newcastle može rasti brže od Londona, zašto primjerice Šibenik ne bi mogao rasti brže od Zagreba u određenim segmentima?
Možda je stvar u pristupu? Jer promjene su u naslovnom izvješću s otoka vidljive i u strukturi publike. Besplatni eventi sada čine 15 posto svih elektroničkih događanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz godišnji rast od 34 posto. Događanja s ulaznicom nižom od pet funti istodobno su pala za osam posto. Tržište se polarizira: ili besplatno, ili skupo. Sredina nestaje.
Dnevni programi porasli su 82 posto od 2022. godine, a interes za ‘sober’ događanja, prema podacima Eventbritea, porastao je 92 posto. Gotovo četiri od deset pripadnika generacije Z u potpunosti apstinira od alkohola. No izvještaj upozorava da je stvar složenija: mlađe generacije ne piju nužno manje zbog moralnih razloga, nego zbog smanjenog raspoloživog dohotka. Prema istraživanjima, udio prihoda koji troše na alkohol sličan je prethodnim generacijama u istoj životnoj dobi, ali ukupni prihodi su manji.
Ekonomski pritisak izravno utječe na klupsku kulturu. Prosječna profitna marža grassroots prostora iznosi 2,5 posto. Čak 26 posto britanskih gradova danas nema nijedan noćni klub. Night Time Industries Association upozorava da je kasnonoćni sektor od 2020. smanjen za 26,4 posto, uz više od 800 zatvorenih prostora u pet godina.
Istodobno, struktura prihoda izvođača dodatno pokazuje neravnotežu. Analiza 20.881 britanskog elektroničkog izvođača pokazuje razliku od 62 puta u prosječnom broju streamova između etabliranih i grassroots autora. Gornjih jedan posto izvođača generira 57 posto svih streamova. Za većinu, streaming nije održiv izvor prihoda: 81 posto registriranih producenata navodi da im autorske naknade čine tek između nula i deset posto godišnjeg prihoda.
Sustav raspodjele dodatno je opterećen. Procjenjuje se da 64 posto klupskih tantijema ostaje pogrešno raspoređeno zbog problema s prijavom setlista i identifikacijom izvedenih djela. Od približno 8,89 milijuna funti dostupnih za raspodjelu, tek 36 posto dolazi do ispravnih nositelja prava.
Sve to upućuje na strukturni jaz između kreativne snage scene i institucionalnog okvira koji je podržava. Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je drugo na svijetu po broju izvođača u globalnom top 500, s 72 britanska DJ-a na toj listi. Izvoz elektroničke glazbe dosegnuo je 86,8 milijuna funti, uz rast od osam posto. Međunarodni uspjeh postoji, ali domaća baza pokazuje znakove fragilnosti.
Izvještaj zaključuje da problem nije u nedostatku publike niti u kreativnom potencijalu. Problem je u infrastrukturnom i regulatornom okviru koji ne prati promjene u navikama, ekonomiji i demografiji. Ljudi i dalje žele plesati, okupljati se i sudjelovati u kulturi. Ako formalna infrastruktura ne opstane, okupljanje će se preseliti u alternativne, neregulirane prostore.
Elektronička scena ne nestaje. Ona se transformira. Pitanje je hoće li je pratiti i javne politike, porezni sustav i modeli financiranja – ili će teret prilagodbe ostati isključivo na leđima nezavisnih prostora, promotora i izvođača.
