Novo istraživanje Agencije za medije pokazuje duboku promjenu načina na koji Hrvatska konzumira informacije.
1
Novo istraživanje Agencije za medije pokazuje duboku promjenu načina na koji Hrvatska konzumira informacije.
Mladi do vijesti dolaze slučajno preko društvenih mreža, povjerenje u novinare je nisko, a građani medije sve češće povezuju s anksioznošću, negativom i emocionalnim iscrpljivanjem.
Više od polovice građana Hrvatske povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, pokazalo je novo nacionalno istraživanje Agencije za medije provedeno tijekom travnja 2026. na reprezentativnom uzorku od 1.014 punoljetnih građana. Rezultati pokazuju kako se hrvatski medijski prostor nalazi usred velike promjene jer publika se sve više seli prema društvenim mrežama, tradicionalni mediji gube navike vjernog praćenja, a vijesti kod velikog dijela građana više ne izazivaju interes nego umor, stres i anksioznost.
Prema podacima istraživanja, čak 52 posto građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti. Dodatnih osam posto praktički ih više uopće ne prati ili nemaju naviku informiranja kao dio svakodnevice. Samo 27,4 posto ispitanih izjavilo je da nikada ne izbjegava vijesti.
Posebno je zanimljiv podatak da gotovo 60 posto građana do vijesti dolazi slučajno, a ne ciljanim traženjem informacija. Kod mlađih generacija taj je trend još izraženiji. Čak 70 posto pripadnika generacija Z i Y navodi da vijesti ‘nikada’ ili ‘rijetko’ aktivno traže, nego do njih dolaze usputno, najčešće preko društvenih mreža i digitalnih platformi.
Televizija i internetski portali i dalje su glavni izvori informiranja u općoj populaciji, no istraživanje pokazuje da se medijska arhitektura ubrzano mijenja. Društvene mreže kod mlađih generacija postaju dominantan izvor informacija, dok klasične medijske navike polako nestaju. Zanimljivo je i da se više građana informira putem podcasta nego čitanjem novina.
Autori istraživanja građane su podijelili u dvije velike skupine. Prvu čine ‘tradicionalni medijski konzumenti’, kojih je oko 60 posto. Oni imaju ustaljene navike praćenja vijesti, gledaju informativne emisije u određeno vrijeme i aktivno traže informacije. U toj skupini dominiraju starije generacije, posebno Baby boomeri i generacija X.
Drugu skupinu čine ‘digitalno-mrežni konzumenti’, kojih je oko 40 posto populacije. Njihove medijske navike mnogo su fluidnije, vijesti rijetko traže ciljano, a važnost informiranja im je osjetno niža. Upravo ta skupina najčešće izbjegava vijesti. Svaki treći pripadnik tog segmenta izjavio je da često izbjegava informativni sadržaj.
Istraživanje pokazuje i ozbiljan problem povjerenja u medije i novinarsku profesiju. Na ljestvici od jedan do pet, prosječno povjerenje u novinare iznosi 2,63. Novinari se tako nalaze tek na devetom mjestu od petnaest analiziranih profesija, iza vatrogasaca, liječnika i učitelja, ali ispred političara, influencera i PR stručnjaka.
Građani najčešće izbjegavaju političke vijesti i ideološke rasprave. Oko 40 posto ispitanih izbjegava političke teme, dok četvrtina izbjegava svjetonazorske i ideološke sadržaje.
Kao glavni razlog izbjegavanja vijesti građani navode emocionalnu iscrpljenost, negativno raspoloženje i anksioznost koju vijesti izazivaju. Autori istraživanja upozoravaju kako publika sve manje reagira na senzacionalizam i konstantni negativizam, a sve više traži sadržaj koji neće dodatno pojačavati osjećaj bespomoćnosti i stresa.
‘Senzacionalizam i negativizam sve manje privlače publiku, oni je tjeraju od medija’, navodi se u analizi rezultata istraživanja Agencije za medije.
Posebno je znakovit podatak da su upravo ‘pozitivne vijesti’ ispitanici najčešće navodili kao sadržaj zbog kojeg bi češće pratili medije.
Rezultati dolaze u trenutku kada se i globalno sve više govori o fenomenu ‘news avoidancea’, odnosno aktivnog izbjegavanja vijesti. Tema je bila i fokus konferencije ‘Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti’, održane u Zagrebu, na kojoj su stručnjaci upozorili da takvi trendovi mogu dugoročno utjecati na demokraciju, političku participaciju i opće razumijevanje društvenih procesa.
Sociolozi i medijski stručnjaci pritom upozoravaju da publika ne nestaje zato što je ‘ne zanima istina’, nego zato što je informacijski prostor postao prenatrpan, emocionalno agresivan i često nepovjerljiv. U svijetu beskonačnog scrollanja, algoritama i TikTok logike, vijest više nije nešto što ljudi aktivno traže, nego nešto što ih sustiže između videa, reklama i sadržaja za zabavu.
