Hrvatska je među prvim državama Europske unije koje su kroz nacionalni zakon konkretno propisale obvezu označavanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom u medijima.
1
Hrvatska je među prvim državama Europske unije koje su kroz nacionalni zakon konkretno propisale obvezu označavanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom u medijima.
Novi Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija stupio je na snagu 26. ožujka 2026., a odnosi se na pružatelje medijskih usluga, elektroničke publikacije i platforme za razmjenu videozapisa.
Zakonom je propisano da sadržaj koji je ‘na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom’ mora biti jasno označen, a mediji i platforme imaju osam mjeseci za prilagodbu novim pravilima. U slučaju nepridržavanja predviđene su i visoke novčane kazne.
Prema dostupnim informacijama, kazne za pravne osobe kreću se od 13.270 do 132.720 eura, dok odgovorne osobe unutar organizacija mogu biti kažnjene iznosima od 1320 do 6630 eura.
Riječ je o provedbi europskog regulatornog okvira povezanog s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA) i širim pravilima Europske unije o transparentnosti sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Hrvatska pritom nije donijela poseban ‘AI zakon’, nego je kroz medijsko zakonodavstvo operacionalizirala europske zahtjeve koji se odnose na transparentnost i informiranje javnosti.
Posebna pažnja u europskoj regulativi posvećena je deepfake sadržajima, sintetičkim videozapisima, AI generiranim glasovima i drugim oblicima sadržaja koji mogu dovesti publiku u zabludu ili stvoriti dojam da prikazuju stvarne osobe i događaje.
Ipak, formulacija hrvatskog zakona prilično je široka jer se odnosi na sadržaj koji je ‘na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom’, zbog čega se već otvaraju pitanja kako će se pravila primjenjivati u praksi. Nije potpuno jasno odnosi li se obveza samo na potpuno AI generirane sadržaje ili i na slučajeve kada se umjetna inteligencija koristi kao pomoćni alat za obradu fotografija, prijevode, lekturu ili uređivanje tekstova.
Za sada još nisu detaljno definirani tehnički standardi označavanja, odnosno način na koji oznake moraju biti prikazane korisnicima. U praksi mediji većinom koriste oznake poput ‘AI ilustracija’, ‘Vizual generiran umjetnom inteligencijom’ ili ‘Sadržaj sadrži elemente generirane AI alatima’.
Na ovim stranicama umjetnu inteligenciju koristimo i potpisujemo od prvog dana, kao dio redakcijske ‘AI Politike’.
U redakciji Magazina Šigureca koristimo generativnu umjetnu inteligenciju kao dio suvremenog uredničkog, istraživačkog i kreativnog rada. Umjetna inteligencija nije dodatak iz nužde niti skriveni alat u pozadini, već tehnologija koju koristimo svjesno, otvoreno i namjerno. AI se u redakciji koristi u različitim fazama rada, uključujući istraživanje tema, analizu informacija, pomoć u prijevodima, obradu podataka te izradu vizualnih i multimedijskih sadržaja poput ilustracija, fotografija i videozapisa. AI-generirani vizualni i multimedijski sadržaji sastavni su dio našeg uredničkog izraza i objavljuju se kao takvi.
Na našim stranicama umjetna inteligencija je alat u procesu rada. Ne donosi uredničke odluke, ne određuje kontekst i ne djeluje samostalno. Tehnologija sudjeluje u proizvodnji sadržaja, ali ne preuzima autorstvo ni odgovornost. Uredničku procjenu, odabir tema, provjeru informacija, interpretaciju, kontekstualizaciju i konačnu odluku o objavi donosi urednik i novinari. Odgovornost za objavljeni sadržaj ostaje u domeni redakcije, neovisno o korištenim alatima ili tehnologijama.
Sadržaji koji su generirani ili značajno potpomognuti umjetnom inteligencijom jasno su označeni kao takvi. Ne skrivamo korištenje AI alata niti način njihova sudjelovanja u procesu nastanka sadržaja. Smatramo da je jasno označavanje AI sadržaja dio profesionalnog i uredničkog odnosa prema publici. Umjetna inteligencija ne koristi se za obmanjivanje, prikrivanje autorstva ili simuliranje nepostojećih izvora. Kada je AI prisutan u procesu, to je vidljivo i jasno naznačeno.
Svi objavljeni tekstovi i materijali prolaze ljudsku uredničku obradu. Redakcija je odgovorna za točnost informacija, jasnoću, kontekst i konačni oblik sadržaja. Umjetna inteligencija ne potpisuje sama sadržaj, ne djeluje kao urednik i ne preuzima odgovornost za objave. Korištenje generativne umjetne inteligencije usmjereno je na povećanje kvalitete, učinkovitosti i kreativnog dosega sadržaja, uz poštivanje novinarskih i profesionalnih standarda. Tehnologiju koristimo otvoreno, ali odluke donosimo ljudski.
