Dok se zapadna Europa sve teže nosi s energetskim opterećenjima, rastom potrošnje i zagušenjem mreža, Hrvatska se sve češće počinje spominjati kao jedna od mogućih novih točaka razvoja podatkovnih centara i digitalne infrastrukture jugoistočne Europe.
Upravo o tome u razgovoru za N1 govori Goran Đoreski iz Hrvatske udruge data centara, koji tvrdi da Hrvatska danas ima tri velike strateške prilike zbog kojih bi mogla postati važan regionalni igrač u industriji podatkovnih centara, AI infrastrukture i međunarodnog internetskog prometa.
Prvi razlog je geopolitička sigurnost i stabilnost Hrvatske u trenutku kada dio svijeta postaje sve nestabilniji. Đoreski upozorava kako su podatkovni centri na Bliskom istoku tijekom ratnih operacija postali strateške mete, zbog čega dio kompanija traži sigurnije i predvidivije lokacije za svoju infrastrukturu.
‘Hrvatska je geopolitički kao i fizički za privatne osobe sigurnosno jako dobra zemlja’, rekao je Đoreski za N1, dodajući kako upravo sigurnost danas postaje važan faktor pri odabiru lokacije za digitalnu infrastrukturu.
Drugi razlog je sve veći pritisak na elektroenergetske mreže zapadnoeuropskih digitalnih hubova. Prema Đoreskom, Dublin više praktički ne može širiti kapacitete podatkovnih centara zbog opterećenja mreže, Frankfurt je blizu limita, a slični problemi postoje i u Amsterdamu.
Istovremeno, Hrvatska još nema takvu razinu energetskog pritiska.
‘Većina zemalja u zapadnoj Europi sada ima problema sa snagom na električnoj mreži kojih mi nemamo’, kaže Đoreski.
Treći razlog je geografski položaj Hrvatske na novim europskim digitalnim rutama koje se ubrzano razvijaju preko Mediterana. Đoreski ističe kako Mediteran doživljava snažan rast međunarodnih optičkih veza te da će se kapacitet podmorskih optičkih kabela u iduće tri godine utrostručiti.
‘Nalazimo se na putu od Milana prema Istanbulu’, objašnjava Đoreski, dodajući kako podaci moraju fizički putovati optikom te da Hrvatska zbog svog položaja između srednje Europe, Mediterana i jugoistočne Europe ima potencijal postati važna tranzitna i infrastrukturna točka.
Posebno naglašava i tržišni potencijal jugoistočne Europe, regije od oko 70 milijuna stanovnika čije se digitalne usluge i dalje velikim dijelom oslanjaju na infrastrukturu u Frankfurtu, Amsterdamu ili drugim zapadnoeuropskim centrima.
‘Mi bi morali privući u Hrvatsku to što se sada trenutno obavlja u zapadnoj Europi’, kaže Đoreski.
U razgovoru je pojasnio i razliku između AI podatkovnih centara i klasičnih data centara. AI centri, koji služe za treniranje modela umjetne inteligencije, zahtijevaju ogromne količine električne energije i snažne priključke na mrežu, dok su za klasične data centre ključni povezanost, niska latencija i blizina korisnicima.
Đoreski smatra kako bi dugoročno za Hrvatsku možda čak bilo održivije fokusirati se na klasične podatkovne centre i digitalne usluge za regiju, nego isključivo na velike AI pogone.
Govoreći o ekonomskom učinku industrije, odbacio je čestu kritiku da podatkovni centri ne zapošljavaju velik broj ljudi. Iako sami centri imaju relativno mali broj zaposlenih, tvrdi kako iza njih nastaje širok lanac dodatnih poslova i usluga.
‘Studije pokazuju multiplikator učinka od sedam do devet puta’, rekao je Đoreski, objašnjavajući kako razvoj data centara povlači čitav niz drugih industrija — od telekoma i IT sektora do energetike, zaštite, građevine i logistike.
Tema podatkovnih centara, AI infrastrukture i digitalne suverenosti bit će u fokusu i na sutrašnjem događaju Croatian Data Center Summit u Zagrebu, gdje će se okupiti predstavnici vodećih svjetskih kompanija i industrije, uključujući i NVIDIA.
Prema Đoreskom, riječ je o najvažnijem skupu o podatkovnim centrima koji je dosad održan u Hrvatskoj.
‘Nikad nismo u Hrvatskoj imali tako bitan i tako snažan set govornika’, poručio je.
