Šibenski vinari prave poeziju od babića i lasine, nije ni čudo da sad kloniraju te sorte

Vinska karta Šibenika, a pritom govorimo o širem području obale i zaleđa, iz godine u godinu sve je zanimljivija i svako malo dođe vijest o nekoj novoj sorti, berbi ili nagradi kojom struka na najvišoj razini slavi neki od tih brendova.

Na području koje je nekad bilo poznato po Babiću, Bucavcu i posrnulom Vinoplodu, u ono ratno i tranzicijsko vrijeme vladala je velika suša i praznina, a onda su jedan po jedan spontano počela nicati mala gospodarstva nudeći tržištu vrlo ograničene količine iznimnih vina, berbi i sorti. Škrta zemlja čuva svoje blago pa je ono dostupno u ‘škrtim’ količinama. Da nije tako, blago ne bi bilo blago, a šibenska vinska scena sada zbilja jest lokalno i nacionalno blago.

Prije pet godina na području Šibenika, Primoštena, Skradina, Drniša i Promine stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta istražili su na desetke vinogradarskih lokaliteta u potrazi za najboljim sortama kako bi nakon pozitivne selekcije stvorili bazu za certificirani sadni materijal kao temelj uzgoja visokokvalitetnih sorti vina. Nakon što je lani uspješno dovršena prva faza tog projekta, ovih je dana u vinogradima na području Jadrtovca započela provedba druge, pod nazivom ‘Klonska selekcija sorti babić i lasina na šibenskom području’ koja će trajati do 2030. godine.

Nakon odabira sorti, uspostave baze i početka proizvodnje sadnog materijala, ‘klonova’, u Jadrtovcu ovih dana šire bazu na dodatnih 200 sadnica čemu je prethodilo potpisivanje novog ugovora između Šibensko-kninske županije i Agronomskog fakulteta koji zajedno nadgledaju provedbu projekta do kraja desetljeća. Vrijednost projekta je nešto više od 120 tisuća eura.

‘Klonska selekcija je dugotrajan oplemenjivački postupak izdvajanja najboljih trsova, odnosno klonova unutar jedne sorte vinove loze koji pokazuju pozitivne mutacije kao što je otornost i bolja kakvoća. Tragamo za zdravim trsovima, bez virusa, lozom koja ima gospodarski važna svojstva, sve kako bi poboljšali proizvodnju i očuvali genetsku raznolikost. Taj proces iznimno je zahtjevan i dugotrajan jer trebalo je pregledati na tisuće trsova i odabrati najbolje genotipove, a potom provesti i stroge zdravstvene testove nad njima’, objasnio je koordinator programa Edi Maletić s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Babić i lasina autohtone su sorte s jedinstvenim genetskim podrijetlom i najviše ih ima baš na širem šibenskom području gdje su ugrađeni u temelje identiteta lokalnog vinogradarstva. Nakon pet godina provedbe programa rezultati su vidljivi već samom činjenicom da je u Jadrtovcu matičnjak proizvodnje certificiranog sadnog materijala.

Šibensko-kninski župan Paško Rakić kaže da je kloniranje babića i lasine jedan je od najvažnijih razvojnih projekata u lokalnom poljoprivrednom sektoru.

‘Prvi put sustavno izdvajamo najbolje genotipove naših autohtonih sorata i pretvaramo ih u certificirani, vrhunski sadni materijal, što je temelj svake ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. Osim što čuva tradiciju, Šibensko-kninska županija ovim projektom aktivno gradi budućnost svog vinarstva’, kazao je zadovoljni župan kojem je cilj stvoriti kvalitetnu bazu službeno priznatih klonova kao temelj za proizvodnju odličnih vina. Jer certificirani sadni materijal babića i lasine ključ je za dugoročno jačanje kvalitete i konkurentnosti vinarstva cijeloga ovoga kraja.

Babić i lasina hit su sorte, a neki proizvođači poput Barake ili Ante Sladić Vina doveli su ih do savršenstva.

Barakin Babić 2021. uvršten je tako među 100 najboljih hrvatskih vina na festivalu Vinskog kluba početkom godine u zagrebačkom Sheratonu gdje je njegov Prisbus Riserva 2018. proglašen i najboljim vinom natjecanja, sa 96 od mogućih 100 bodova. U 100 najboljih, očekivano, ušla je i uistinu divna Lasina (2021.) Ante Sladića koji je proizvodnju vina u Plastovu pretvorio u umjetnost svojom poetskom brigom za debit, lasinu, plavinu, maraštinu, koja je lani na istom natjecanju proglašena najboljim hrvatskim bijelim vinom.

Vrhunac priče je Sladićev Babić, što zbog toga jer dolazi iz vinograda u skradinskom kraju, a još više zato što je – apsolutno senzacionalan – tvrde ljudi iz branše. Riječ je o Babiću iz 2022. koji dolazi iz mladog vinograda zasađenog 2020. godine.

‘Prve berbe katkad daju fantastično energična vina, koja se mogu ponoviti tek za sedam ili osam godina, a ovaj niskotiražni Babić, kojeg je napunjeno oko tisuću boca, spada među ustinu veličanstvene interpretacije jedne od najplemenitijih hrvatskih crnih sorti. On je moćan, voćan, slastan, naizgled razuzdan a zatim discipliran, elegantan, s veoma intenzivnim bouquetom prepunim crnog i crvenog voća s ponešto dima. Okus traje dulje od minute i odmah traži još jednu čašu. Prvi Sladićev Babić, koji se još ne može kupiti niti ima etiketu, veliki je trijumf jednog od najkomunikativnijih dalmatinskih vinara’, piše Plava kamenica.