Službeni Dino Dvornik tribute band okupljen je uz podršku Danijele Dvornik, s namjerom da se sačuva Dvornikova ostavština i dio nekadašnje funky atmosfere prenese na nove generacije publike, kao i one koji žele ponovno proći kroz istu plesnu katarzu. Prije trideset godina objavljen je ‘Live in München’ Dina Dvornika, jedan od najboljih domaćih koncertnih albuma …
Službeni Dino Dvornik tribute band okupljen je uz podršku Danijele Dvornik, s namjerom da se sačuva Dvornikova ostavština i dio nekadašnje funky atmosfere prenese na nove generacije publike, kao i one koji žele ponovno proći kroz istu plesnu katarzu.
Prije trideset godina objavljen je ‘Live in München’ Dina Dvornika, jedan od najboljih domaćih koncertnih albuma koji je ubrzo postao legendaran u doba kad su mogućnosti za svirke bile ograničene zbog rata u Hrvatskoj, piše Večernji list. Album će uskoro biti ponovno objavljen na vinilu kao dokaz neuništive privlačnosti Dvornika, ‘domaćeg kralja funka’. Bubnjar Damir Šomen, klavijaturist Gojko Tomljanović i basist Zvonimir Bučević Buč, originalni članovi Songkillersa, pratećeg benda koji je svirao i na ‘Live in München’, danas su dio sastava koji će 14. studenoga u zagrebačkom Boogaloou publici ponuditi prolaz kroz poznati repertoar i oživjeti vrijeme kad je Dvornik zastavu funka nosio domaćim i europskim pozornicama.
Ovaj službeni tribute band okupljen je uz podršku Danijele Dvornik kako bi se očuvala glazbena i životna ostavština legendarnog glazbenika te funky energija koja je obilježila njegov opus. Iako bez samog Dina za mikrofonom, njegova glazba i dalje je itekako prisutna, što potvrđuju brojni recentni projekti i skorašnje reizdanje albuma ‘Live in München’.
Dino Dvornik, buntovnik i vizionar, bio je ispred svog vremena. Prevodio je tadašnje plesne trendove na domaći teren u duhu jezika i mentaliteta, stvarajući spoj svjetskog funka i hrvatskog senzibiliteta koji je osvojio i one koji nisu bili skloni američkom afro-funku ili electro-beatu. Njegova sposobnost da spaja nespojivo učinila ga je ikonom.
Početkom godine Bijelo dugme je, na svojoj slavljeničkoj turneji u zagrebačkoj Areni, premijerno izvelo AI duet s Dinom Dvornikom u obradi pjesme ‘Na zadnjem sjedištu moga auta’. Time je Dvornik, i petnaest godina nakon smrti, još jednom dokazao kako njegova energija ne poznaje granice. Vokal iz televizijske emisije ‘Retromanija’ iz 2005. izdvojili su producenti Zvonimir Dusper Dus i Srđan Sekulović Skansi, a Dvornikovo lice u videospotu digitalno je rekonstruirano u stilu filmskih efekata iz Scorseseovog ‘The Irishmana’. Snimke Bijelog dugmeta s koncerata iz 2005. spojene su s njegovim nastupom, stvarajući emotivan hommage i most između epoha.
Dvornik je oduvijek imao karizmu koja je osvajala publiku, a iza njega su stajali iznimni glazbenici. U Boogaloou će uz spomenutu trojku nastupiti i gitarist Zoran Jaeger Jex, vođa Bastardza, te saksofonist Ivica Ivek Premelč, poznat po suradnjama s mnogim domaćim izvođačima. Zajedno čine snažnu postavu koja utjelovljuje duh vremena kad je Dvornikov funk bio sinonim za slobodu, ritam i originalnost.
U ulozi glavnog vokala sada je Nikola Marjanović, glazbenik s bogatom karijerom – od grupe Sane i Radio Luksemburga do suradnji s Edom Maajkom, TBF-om i Leom Deklevom. Marjanović je i glumac, i basist, i pjevač koji razumije Dvornikov funky-soul iznutra. Upravo je ova postava snimila i Dvornikov posljednji album ‘Pandorina kutija’, tijekom čijeg je snimanja legendarni pjevač preminuo.
Nakon memorijalnog koncerta na Bačvicama 2009. godine, na kojem su mu počast odali brojni domaći glazbenici, bend je na inicijativu Danijele Dvornik i samih članova odlučio nastaviti s radom. Šesnaest godina kasnije, i dalje podsjećaju publiku na svog ‘šefa’, glazbenika čija je karijera oblikovala zvuk hrvatske urbane scene.
Dvornik je, sudeći po svemu, bio i ostao ispred svog vremena. Njegova pozicija na domaćoj glazbenoj sceni odavno je zacementirana – status prvaka plesne glazbe nitko mu nije oduzeo. Dvadeset godina karijere, od debija ‘Dino Dvornik’ 1989. do ‘Pandorine kutije’ 2008., obilježilo je razdoblje u kojem su njegovi hitovi dominirali radijskim eterom i klubovima.
Kada je 1989. objavljen prvi album, izazvao je pravi potres na plesnim podijima. U doba kad su novokomponirani narodnjaci prevladavali, Dvornik se s nekoliko istomišljenika borio za ono što bismo danas nazvali urbanom clubbing scenom. Bio je predvodnik dance pokreta ranih devedesetih, ali s neusporedivo više kreativnosti. Njegov glas, poput vođe plesne vojske, tjerao je publiku na pokret.
Od prvog singla ‘Zašto radiš slona od mene’ bilo je jasno da ne imitira crnačku glazbu – on ju je tumačio kroz vlastitu neurotičnu, strastvenu prizmu. Bio je neprilagođen i time autentičan. Dok su drugi koristili kompjutorsko programiranje kao svrhu samu sebi, Dvornik je tehnologiju pretvarao u ritmičnu, živu glazbu koja je dopirala do najšire publike.
Od ‘Kreativnog nereda’ 1990. do ‘Prirode & društva’, ‘Enfant Terriblea’, ‘Big Mamme’, ‘Svickyja’ i ‘Pandorine kutije’, ostao je pionir u prevođenju funka i soula na hrvatski jezik i senzibilitet.
Gledajući unatrag, karijera ovog darovitog i hirovitog Splićanina dokazuje ono što se odavno zna – nitko ga nije uspio stići na njegovom terenu. Iako nije svaki potez bio savršen, Dvornik je i slabije trenutke pretvarao u prednost. Ostao je, kako je sam govorio, ‘između Splita i Afrike’, s opusom koji i danas živi na radiju, u klubovima i među novim generacijama. Njegove pjesme i dalje su neizostavan dio svake proslave, a reizdanje ‘Live in München’ podsjetnik je koliko je njegov groove bio – i ostao – bezvremenski.
