Ugledni neuroznanstvenik tvrdi: Nakon više od stoljeća stalnog rasta inteligencije i akademskih postignuća, trend se preokrenuo
1
Ugledni neuroznanstvenik tvrdi: Nakon više od stoljeća stalnog rasta inteligencije i akademskih postignuća, trend se preokrenuo
Desetljećima je vrijedilo nepisano pravilo modernog društva: svaka nova generacija bit će obrazovanija, kognitivno sposobnija i uspješnija na testovima od one prethodne. No, prema svjedočanstvu vodećeg neuroznanstvenika dr. Jareda Cooneya Horvatha pred američkim Kongresom, generacija Z (rođeni između 1997. i 2010.) službeno je prekinula taj niz.
„Oni su prva generacija u modernoj povijesti koja postiže lošije rezultate na standardiziranim akademskim testovima od generacije prije njih“, izjavio je Horvath. Njegovi nalazi ne odnose se samo na ocjene u školi, već na gotovo svaki mjerljivi kognitivni parametar – od osnovne pažnje i pamćenja do pismenosti, računanja i općeg kvocijenta inteligencije (IQ).
Horvath, koji je predavao na prestižnim sveučilištima poput Harvarda i Melbournea, ističe i zabrinjavajući psihološki fenomen. Unatoč objektivnom padu sposobnosti, pripadnici Generacije Z pokazuju ekstremno visoku razinu samopouzdanja u vlastitu inteligenciju.
„Što ljudi više misle da su pametni, to su zapravo kognitivno slabiji. Suočavamo se s generacijom koja je pretjerano samouvjerena, a istovremeno podbacuje u izvršnim funkcijama mozga“, upozorava dr. Horvath. Glavni krivac za ovaj povijesni nazadak, prema njegovim riječima, nije nedostatak truda, već tehnologija koja je postala temelj obrazovnog sustava (tzv. edtech).
„Ljudski mozak biološki je programiran za učenje kroz interakciju s drugim ljudima i kroz duboko proučavanje. Mi nismo stvoreni za listanje ekrana radi sažetaka u natuknicama“, objasnio je stručnjak pred Senatskim odborom za trgovinu, znanost i tehnologiju.
Danas tinejdžeri provode više od polovice svog budnog vremena zureći u ekrane. Umjesto čitanja cjelovitih tekstova ili klasične literature, oni konzumiraju kratke isječke na TikToku i Snapchatu. To ih je, tvrdi Horvath, pretvorilo u ‘skimmere’ – ljude koji samo površno prelijeću preko informacija, bez sposobnosti duboke sinteze i kritičkog razmišljanja.
Horvath naglašava da ovo nije samo američki problem. Podaci iz 80 zemalja svijeta pokazuju istu korelaciju: čim se digitalna tehnologija masovno uvede u učionice, akademska izvedba značajno pada.
„Nisam protiv tehnologije, ali sam za rigoroznost“, poručuje neuroznanstvenik. On zagovara povratak tradicionalnim metodama – otvaranju knjiga, dubokom fokusu i dugotrajnom učenju koje zahtijeva trud. Bez tog ‘teškog mentalnog rada’, upozorava, čak i najbistriji umovi s vremenom slabe.
Dok se svijet polako priprema za dolazak Generacije Alfa, Horvathova poruka zakonodavcima je jasna: ako se ne smanji vrijeme pred ekranima i ne vrati dignitet dubokom učenju, kognitivni pad mogao bi postati trajno obilježje budućnosti.
