Ako pitate kancelara, Nijemci su odjednom otkrili opasnu, gotovo revolucionarnu naviku: ne raditi baš svaku minutu budnog dana
Ako pitate kancelara, Nijemci su odjednom otkrili opasnu, gotovo revolucionarnu naviku: ne raditi baš svaku minutu budnog dana

Ako pitate kancelara, Nijemci su odjednom otkrili opasnu, gotovo revolucionarnu naviku: ne raditi baš svaku minutu budnog dana. Umjesto strojeva s kalendarom u grudima i štopericom u džepu, ispada da žele uživati u životu. Kancelar Friedrich Merz podigao je kažiprst i dijagnosticirao naciji tešku bolest: akutni nedostatak žuljeva na dlanovima.
Merz je posljednjih tjedana odlučio otvoriti frontalni sukob s – otprilike 46 milijuna zaposlenih. Poruka je bila kratka i nimalo suptilna: moramo raditi više. Jer, kako je rekao, ‘ukupna produktivnost našeg nacionalnog gospodarstva nije dovoljno visoka’, a četverodnevni radni tjedan i ravnoteža između poslovnog i privatnog života ‘neće biti dovoljni za održavanje sadašnje razine blagostanja’.

Problem? Nijemci prema podacima državnog statističkog ureda već jesu pri samom dnu EU po prosječnom broju tjednih radnih sati – treći odostraga. Usto, prosječno koriste gotovo tri tjedna bolovanja godišnje, što je iznad prosjeka Unije. Konzervativci su zato predložili ukidanje zakonskog prava na nepuno radno vrijeme – osim u slučajevima poput skrbi za djecu ili obrazovanja – uz nespretnu formulaciju da ne postoji zakonsko pravo na životni stil na pola radnog vremena.
Internet je, naravno, reagirao brže od Bundestaga. Memeovi su eksplodirali, a fraza ‘životni stil na pola radnog vremena’ postala je sinonim za političku nespretnost. Dvije trećine Nijemaca prema anketi ARD-DeutschlandTrend protivi se otežavanju rada na nepuno radno vrijeme. Još neugodnije za Merza: samo 31 posto ispitanika vjeruje da njegov CDU može poboljšati gospodarstvo – što je pad od šest postotnih bodova u godinu dana.

Istodobno, stopa nezaposlenosti premašila je tri milijuna i dosegla najvišu razinu u 12 godina. Pa se postavlja pitanje: je li problem u radnoj etici ili u strukturi gospodarstva koje više ne otvara dovoljno industrijskih radnih mjesta?
Ironija situacije dodatno je začinjena usporedbom s Grčkom. Zemlja koju su njemački konzervativci tijekom dužničke krize znali prozivati zbog ‘lijenosti’ sada je na vrhu EU po broju odrađenih sati. Merz je čak preporučio Nijemcima da pogledaju Grčku“ gdje je deregulacijom omogućen i šestodnevni radni tjedan. No njemačka produktivnost po satu i dalje je znatno viša.

U međuvremenu, jedna studija instituta YouGov pokazuje drukčiju sliku Nijemaca: 58 posto tvrdi da kod kuće ima više od 50 knjiga; radije biraju vino nego pivo (iako ga u praksi popiju pet puta više); vole putovanja, pizzu i tjesteninu gotovo jednako kao kobasice i kiseli kupus. Ukratko – globalizirani građani koji nisu više samo stereotip o strogoj točnosti i vojničkoj disciplini.
Možda Nijemci nisu postali lijeni. Možda su samo postali manje jednoznačni. Manje ‘ordnung muss sein’, a više ‘savoir-vivre’. Ako je nekad germanski duh bio sinonim za marš i naredbu, danas je možda bliži ideji ravnoteže – između rada, knjiga na polici i godišnjeg odmora na Mediteranu.
Uz vaš pristanak, koristimo kolačiće ili slične tehnologije za pohranu, pristup i obradu osobnih podataka s kojima posjećujete ovu stranicu. Vaša suglasnost omogućit će nam obradu podataka, ali isto tako imate svako pravo usprotiviti se i ne pristati na ove uvjete. Nismo ih propisali mi nego zakonodavac EU. Detalji su u rubrici politike privatnosti.