‘Mi smo izumitelji elektra. Imamo taj French Touch’, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u radijskom javljanju za Fête de la Musique, najavivši da će Francuska kandidirati svoj prepoznatljivi elektronički zvuk za UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
Predsjednik tvrdi da je francuska scena ‘jednako zaslužna za globalni identitet suvremene plesne glazbe kao što je to berlinski techno’, koji je prošle godine uvršten na njemački nacionalni popis baštine. Za Macrona je ovo logičan korak nakon što su baguette i alpinizam već dobili UNESCO-ovo priznanje; sada želi pokazati da Francuska ima i modernu kreativnu tradiciju vrijednu zaštite.
Pojam French Touch nastao je početkom devedesetih u pariškim klubovima kada su producenti poput Daft Punka, Cassiusa, Air-a i Justicea ukrstili house, funk i disko uz obilno korištenje samplova i toplih filtara. Hitovi s albuma ‘Homework’, ‘Moon Safari’ i ‘†’ definirali su estetiku koja je brzo osvojila britanske i američke top-liste i utjecala na Madonnu, The Weeknda i brojne druge. Iako je žanr bio komercijalno uspješan, kritičari su ga davno opisivali i kao svojevrsni kulturni manifest: dokaz da se sofisticirani pop može stvarati unutar DJ kabine.
UNESCO-ova lista nematerijalne baštine štiti tradicije, vještine i izraze koji nemaju opipljiv artefakt, ali čuvaju kolektivni identitet. Na popisu su, među ostalim, jamajčanski reggae, kubanska rumba i irska harfa. Ako francuska vlada formalno preda kandidaturu, stručni odbor u Parizu razmotrit će je potkraj 2026. godine. Zeleno svjetlo značilo bi financijsku potporu arhiviranju i edukativnim programima te veću međunarodnu vidljivost festivala i talenata iz Francuske.
Glazbena zajednica većinom je pozdravila Macronovu najavu, iako dio kritičara podsjeća da domaća klupska scena još uvijek vodi borbu s birokratiziranim propisima o radu noćnih lokala. Zahtjev za UNESCO-om, tvrde, ima smisla samo ako ga prate mjere koje će olakšati rad malim klubovima i novim producentima. No, čak i skeptici priznaju da bi službeni pečat baštine bio simbolična pobjeda: dokaz da se digitalni beat, jednako kao i tradicijska pjesma, može smatrati kulturnim blagom.
