Plenković u Nici na summitu o oceanima: ‘Itekako dobrim korakom idemo u dobrom smjeru’

Više od 60 šefova država i vlada okupilo se u francuskoj Nici na trećoj Konferenciji UN-a o oceanima. Domaćin Francuska nada se da će tijekom summita doći do broja od 60 zemalja koje su ratificirale Ugovor o otvorenom moru kojemu je cilj zaštita oceana i mora na područjima izvan teritorijalnih voda država.

Glavni je cilj konferencije i povećati zaštićena morska područja na 12%, u sklopu globalnog plana da se do 2030. zaštiti 30 posto oceana.

Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković koji je poručio da naša zemlja već štiti 30% svojeg mora. Svijet je blizu toga da 60 zemalja ratificira Sporazum, istaknuo je.

U francuskoj Nici počela je velika konferencija Ujedinjenih naroda o oceanima, na kojoj znanstvenici i svjetski čelnici upozoravaju da se oceanska kriza približava točki bez povratka zbog zagađenja, klimatskih promjena i pretjeranog iskorištavanja morskih resursa.

Sudionici su poslali snažne poruke protiv rudarenja u međunarodnim vodama, onečišćenja plastikom i povećanja emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju oceane i povećavaju njihovu kiselost. Upozoreno je kako je vrijeme za djelovanje sada – jer uskoro bi moglo biti prekasno, javio je Gordan Žvanović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Zaštita mora i oceana važno je pitanje i za Hrvatsku, istaknuo je premijer Andrej Plenković u svom govoru. Hrvatska, s gotovo 6000 kilometara obale i više od 1200 otoka, mora očuvati svoje prirodno blago, rekao je, jer ono nije samo dio kulturne i pomorske baštine, već ima i snažan gospodarski značaj.

U sektorima povezanim s Jadranom zaposleno je oko 140 tisuća ljudi, a prihodi prelaze tri milijarde eura. Upravo zato, kazao je premijer, izrađen je nacionalni plan obnove ugroženih morskih ekosustava.

Plenković je naglasio i da je Hrvatska gotovo utrostručila površinu zaštićenih područja u Jadranu, a kao primjer naveo otok Jabuku, gdje je u manje od desetljeća, zahvaljujući odgovornom upravljanju, obnovljen riblji fond.

Podsjetio je i da je Hrvatska nedavno ratificirala međunarodni sporazum o svjetskim morima, čime doprinosi zaštiti bioraznolikosti i izvan svojih teritorijalnih voda. Također, ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, a iduće godine preuzima predsjedanje mediteranskom inicijativom EU MED-9.

Sporazum za zaštitu oceana usvojen je u New Yorku u lipnju 2023., a u ime Hrvatske potpisao ga je ministar vanjskih i europskih poslova. Dokument je otvoren za potpisivanje do 20. rujna 2025. i dosad ga je potpisalo 116 država. Sporazum će stupiti na snagu 120 dana nakon ratifikacije 60 zemalja, što je dosad učinilo tridesetak država.

– Naravno da je pitanje zaštite oceana, očuvanje okoliša, sprečavanje daljnjeg zagađenja, manje plastike u oceanima, velik globalni cilj jer znamo da se oceani zatopljavaju nažalost prevelikom brzinom, što onda utječe na bioraznolikost, na klimatske promjene globalno, rekao je Plenković.

Konferenciju u Nici i Europski pakt o oceanima je nazvao “itekako dobrim korakom u pravom smjeru” s obzirom na činjenicu da su “mnoga od naših gospodarstava orijentirana na more”.

Europska komisija je prošlog tjedna donijela Europski pakt o oceanima radi bolje zaštite oceana, promicanja uspješnog plavog gospodarstva i potpore građanima koji žive u obalnim područjima.

– U Hrvatskoj je čak 140.000 ljudi zaposleno u industriji vezanoj za Jadran. Prema tome, oni daju ogroman doprinos i hrvatskom BDP-u i razvoju hrvatskog gospodarstva. Zato su ovakvi međunarodni, europski okviri itekako povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za njihov razvoj, rekao je Plenković.

Premijer u sklopu konferencije sudjeluje i na samitu “Za povezani Mediteran”, koji je usporedio s organizacijom devet mediteranskih zemalja članica Unije EU MED-9, kojom će Hrvatska iduće godine predsjedati.

– Naše poruke kada je riječ o mediteranskoj suradnji: one su dio ne samo našega identiteta, kulturne pripadnosti, već i snažna prigoda za jačanje bilateralni odnosa sa zemljama i na istočnoj i južnoj obali Mediterana, rekao je.